Psihološka sigurnost na radu – zašto je važna u svakoj organizaciji?
Osjećaj da možemo da govorimo, pitamo, predložimo, pogriješimo ili izrazimo neslaganje bez straha da ćemo biti ismijani, kažnjeni ili ignorisani. Psihološka sigurnost se danas smatra jednim od ključnih faktora uspjeha modernih organizacija. O njoj se mnogo govori u poslovnim školama, međunarodnim korporacijama i istraživačkim centrima, ali se njen značaj jednako odnosi i na škole, javne […]
Osjećaj da možemo da govorimo, pitamo, predložimo, pogriješimo ili izrazimo neslaganje bez straha da ćemo biti ismijani, kažnjeni ili ignorisani.
Psihološka sigurnost se danas smatra jednim od ključnih faktora uspjeha modernih organizacija. O njoj se mnogo govori u poslovnim školama, međunarodnim korporacijama i istraživačkim centrima, ali se njen značaj jednako odnosi i na škole, javne institucije, zdravstvene ustanove i naravno – nevladine organizacije. Suština psihološke sigurnosti je jednostavna: to je osjećaj da možemo da govorimo, pitamo, predložimo, pogriješimo ili izrazimo neslaganje bez straha da ćemo biti ismijani, kažnjeni ili ignorisani.
Takva kultura ne nastaje slučajno. Ona se gradi svjesno i uporno. Kada postoji, utiče na sve aspekte rada, od efikasnosti do mentalnog zdravlja zaposlenih i na kraju produktivnosti i rezultata. Ali, kada je nema, posljedice se brzo spiralno šire. Ljudi se povlače, prestaju da dijele ideje, izbjegavaju odgovornost i žive u blagoj, stalnoj napetosti. Profesorica Amy Edmondson sa Harvard Business School, koja je koncept učinila globalno poznatim, kaže: „Timovi nisu uspješni zato što nemaju probleme, već zato što mogu otvoreno da govore o njima.“
U NVO sektoru, gdje se radi sa osjetljivim temama, ranjivim grupama i društvenim nepravdama, psihološka sigurnost je posebno važna. Nerijetko zaposleni u NVO sektoru navode da se prvih godinu dana rada u sektoru osjećaju „kao da su stalno na audiciji“. Svaki zadatak doživljavaju kao test vrijednosti. Nakon što organizacije prođu obuke iz psihološke sigurnosti, stvari se često promijene: uvedu i su redovni sastanci, politike „ne kažnjavamo greške – učimo iz njih“, a menadžeri se obuče da vode težak razgovor bez kritike, već sa fokusom na rješenje.
Psihološka sigurnost donosi benefite koji se lako mjere. Studija iz 2023. sprovedena u 11 evropskih NVO pokazala je da timovi sa visokom psihološkom sigurnošću imaju 29% brže donošenje odluka, 17% manje konflikata i čak 58% manje simptoma stresa u poređenju sa timovima koji rade u okruženju neizvjesnosti i straha od grešaka.
Ovo nije iznenađenje. Kada ljudi osjećaju da ih cijene, njihov kognitivni kapacitet se povećava. Strah i nesigurnost, naprotiv, aktiviraju centre za stres, što smanjuje koncentraciju, kreativnost i sposobnost rješavanja problema. Najbolje organizacije znaju da je psihološka sigurnost zapravo oblik mentalne higijene – zaštita od hronične napetosti.
Psihološka sigurnost smanjuje nivo stresa, štiti mentalno zdravlje i direktno utiče na fiziološke procese: stabilniji krvni pritisak, bolji san i niži nivo hormona stresa. Zdravi timovi rade bolje, ali i žive zdravije.
Ovaj članak je nastao u sklopu projekta „Unaprjeđenje sigurnosti i održivosti OCD u Crnoj Gori kroz osiguranje psihološke bezbjednosti i sigurnosti na radu“ koji se implementira uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.