Značaj fizičke aktivnosti za zdravlje

Svakodnevna fizička aktivnost je važna komponenta zdravog i kvalitetnog života. Redovno kretanje, kao prirodno stanje ljudskog organizma, doprinosi boljem fizičkom zdravlju, pozitivno utiče na raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje, čineći organizam sveobuhvatno funkcionalnijim. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), fizička aktivnost predstavlja kretanje tijela kroz rad mišića koji dovodi do potrošnje energije. Svaki oblik fizičke aktivnosti […]

Svakodnevna fizička aktivnost je važna komponenta zdravog i kvalitetnog života. Redovno kretanje, kao prirodno stanje ljudskog organizma, doprinosi boljem fizičkom zdravlju, pozitivno utiče na raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje, čineći organizam sveobuhvatno funkcionalnijim.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), fizička aktivnost predstavlja kretanje tijela kroz rad mišića koji dovodi do potrošnje energije. Svaki oblik fizičke aktivnosti doprinosi boljem zdravlju čovjeka. Ne mora biti sport, već i druge aktivnosti, kao na primjer: hodanje, penjanje stepenicama, vožnja bicikla, planinarenje, plivanje ili svakodnevni kućni poslovi.

Fizička aktivnost utiče na tijelo ali i na to kako se osjećamo. Redovno kretanje poboljšava raspoloženje i podstiče osjećaj zadovoljstva, posredstvom hormona koje organizam luči tokom i nakon kretanja, poboljšava pamćenje i sposobnost učenja. Kada se bavimo fizičkom aktivnošću dolazi do lučenja serotonina, endorfina i dopamina (hormona sreće i zadovoljstva), koji pozitivno utiču na raspoloženje. Upravo fizičkom aktivnošću podstičemo lučenje ovih hormona na prirodan i zdrav način, bez potrebe za eksternim stimulansima koji su najčešće nosioci posljedica (kofein, energetska pića, ostale psihoaktivne supstance, kompulzivne radnje koje donose olakšanje ili zadovoljstvo). Takođe, dolazi do opuštanja mišića i kvalitetnijeg sna. Za fizički aktivne osobe se smatra da su otpornije na stres i da bolje podnose takve situacije.

• Posljedice fizičke neaktivnosti

Dugotrajna fizička neaktivnost dovodi do gubitka snage i izdržljivosti. Povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova, gojaznosti i šećerne bolesti, ali može uticati i na mišiće, držanje tijela i mentalno zdravlje. Vremenom, počinju da slabe mišići butina, pa su butna kost i kukovi slabije podržani, zbog čega i oni slabe. Može doći do oktoštavanja u vratnom dijelu kičme, što spriječava protok krvi do mozga, a onda i mozak radi mnogo sporije i nema dovoljno koncentracije. Pored posljedica koje se tiču naše fiziologije, odusustvo fizičke aktivnosti nerijetko je povezano sa životnim stilom koji ne uključuje dovoljanu vrstu zdravih izvora zabave – druženje, saznavanje, isprobavanje novih akivnosti sa svojim tijelom i sa svijetom oko sebe. Dakle, životni stil koji uključuje fizičku aktivnost i kretanje prirodno nas upućuje na prirodu, druge ljude, raznolikost aktivnosti, brigu  o svom tijelu i prostoru (šetnje, planinarenja, kućni poslovi, ples). U tom smislu, fizička aktivnost je slojevita jer nosi zdravstvenu, socijalnu, psihološku dimenziju.

Pušenje se navodi kao prvi zdravstveni neprijatelj, a poslije njega je fizička neaktivnost.

Fizička aktivnost je važna za očuvanje zdravlja i treba da bude dio svakodnevnice. Umjerena aktivnost ima veći doprinos boljem raspoloženju nego prekomjerni, dugotrajan i težak rad. Male aktivnosti poput šetnje svakog dana vode zdravijem i ispunjenijem životu.

Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta ,,Pokret za zdravlje” koji NVO CAZAS sprovodi u partnerstvu sa NVU Hepatitis Crna Gora a finansijski podržava Ministarstvo sporta i mladih.