Šta treba znati: Psihoaktivne supstance i njihove posljedice

February 25, 2026

Tema psihoaktivnih supstanci je nešto sa čim se svi susrećemo ali se o njoj često govori površno. Baš zbog toga je bitno da znamo šta su psihoaktivne supstance i koje posljedice nam donosi njihova upotreba. O njima treba govoriti realno, bez osuđivanja ili uljepšavanja stvarnosti. Psihoaktivne supstance su supstance koje utiču na rad mozga i […]

Psihoaktivne supstance su supstance koje utiču na rad mozga i nervnog sistema, uključujući i naše raspoloženje, ponašanje, shvatanje i donošenje odluka. One mogu biti legalne i ilegalne. Legalne supstance su alkohol, cigare i neki ljekovi, dok su ilegalne marihuana, kokain, heroin i druge. Kada se kaže legalna supstanca ljudi to shvataju kao bezopasna supstanca ali stvarnost često nije takva, one, takođe mogu izazvati zavisnost i povećati rizik od ozbiljnih bolesti. Mladi najčešće normalizuju upotrebu legalnih supstanci jer to vide kao nešto što svi rade i što je dio svakodnevnice.

Psihoaktivne supstance kod nekih osoba djeluju stimulativno (povećana budnost i energija, ubrzan rad srca) a kod nekih depresivno (usporeno razmišljanje, slabija koordinacija), kod nekih čak mogu izazvati halucinacije (iskrivljen osjećaj vremena i prostora, vizuelne ili zvučne halucinacije). Koja će se reakcija ispoljiti zavisi od same osobe ali to nije jedini kriterijum, zavisi i od supstance koja je uzeta, unijete količine i od toga koliko često se supstanca koristi.

Posljedice konzumiranja psihoaktivnih supstanci

Posljedice konzumacije mogu biti psihičke, fizičke, socijalne i dugoročne.

Psihičke posljedice: promjena raspoloženja (ujutru je osoba pozitivna i pričljiva a već poslije podne agresivna i bezvoljna bez razloga), pojava anksioznih poremećaja (osjećaj da će se nešto lose desiti čak i u običnim situacijama), poremećaji pažnje, pamćenja i donošenja odluka (teškoće u učenju), psihička zavisnost (stalno razmišljanje kada će osoba ponovo uzeti supstancu) i rizik od suicida (osoba gubi osjećaj za smisao života što povećava opasnost od samopoređivanja).

Fizičke posljedice: smanjen imunitet (češće razbolijevanja), poremećaji sna (nekad ne može da zaspi cijelu noć a nekad spava cijeli dan), oštećenje organa (problem sa jetrom, srcem, plućima), hormonalne i reproduktivne smetnje (nepravilnosti u razvoju), rizik od predoziranja (povećanje uzete količine jer tijelo više ne reaguje isto) i smrti (kombinacija supstanci ili oštećenje mozga može imati fatalan ishod).

Socijalne posljedice: problemi sa porodicom i prijateljima (česte svađe I gubitak povjerenja), marginalizacija i isključenost iz društva (osoba polako prestaje da bude uključena u društvo i ostaje sama), finansijski problem (krađe u porodici i dugovi), kriminalno ponašanje (nezakonito ponašanje).

Dugoročne posljedice: smanjen kvalitet života (uvijek se priča o problemima), gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem (osoba ispoljava ponašanje koje možda nije htjela u datom trenutku), hronične bolesti (problem sa jetrom, srcem, plućima) i mentalni poremećaji (depresija, anksiozni poremećaji).

Mladi su najugroženija kategorija jer se još uvijek razvijaju i lakše podliježu uticaju društva i okoline. Iz radoznalosti ili pritiska probaju psihoaktivne supstance ne razmišljajući o posljedicama. To ih može dovesti do zavisnosti i kasnijih problema u životu.

Posebno je važno djelovati preventivno kroz edukaciju, otvoren razgovor, dostupne informacije i osjećaj da osoba može da postavi pitanje ili potraži pomoć bez straha od osude. Ova tema ne tiče se samo pojedinca zato o njoj trebamo da govorimo iskreno, empatično i sa ciljem da osnažimo ljude a ne da ih etiketiramo.

Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta ,,Podrška za mlade i porodice koje se suočavaju sa izazovima bolesti zavisnosti” koji NVO CAZAS sprovodi u partnerstvu sa NVU Hepatitis Crna Gora a finansijski podržava Ministarstvo socijalnog staranje, brige o porodici i demografije

NVO CAZAS u sklopu ovog projekta obezbjeđuje besplatne usluge savjetovanja osobama koje konzumiraju droge i/ili alkohol, kao i ostalim članovima porodice koji su pogođeni zavisnošću od psihoaktivnih supstanci, i to putem organizovanja individualnih i grupnih savjetovanja. Sesije pružaju stručni radnici.

Ukoliko se Vi lično suočavate sa problemom korišćenja droga i/ili alkohola, ili imate člana porodice koji koristi psihoaktivne supstance i potrebna vam je podrška, možete se javiti za razgovor sa stručnim licima, i to putem mail-a: office@cazas.org ili na broj telefona: 067 602 345