Prava pacijenata u doba korone

Prava pacijenata, kao specifičan segment regulisanja u okviru zdravstvenog sistema svake uređene države, našla su se pod svjetlom pažnje usljed novog izazova u oblasti zdravstvene zaštite, virusa Covid-19, odomaćenog kao korona virus.

26 mar 2020 0 comment  
Prava pacijenata u doba korone xpressdocs.com

Početni strah i nesigurnost doveli su do nekontrolisane kupovine različitih sredstava zaštite od širenja virusa, pa su se tako zalihe maski, asepsola, kao i pojedinih ljekova ubrzo smanjile u dostupnim apotekama, a neke čak i u potpunosti iscrpile. Takođe, sa približavanjem virusa Crnoj Gori, a kasnije i otkrivanjem prvih slučajeva osoba zaraženih korona virusom, postavilo se pitanje spremnosti zdravstvenog sistema Crne Gore da odgovori na potencijalni veliki priliv pacijenata, sa početnim problemom u broju dostupnih respiratora.

I dok zdravstvena zaštita počiva na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i, između ostalog, dostupnosti, ubrzo je postala upitna mogućnost odgovora prakse ovim teorijskim temeljima u periodu osjetne krize, čija blizina je neminovna ukoliko nastupe drastičnije posljedice širenja korona virusa. Kako prethodna načela podrazumijevaju uključivanje svih građana u sprovođenje odgovarajuće zdravstvene zaštite, prevenciju bolesti , rano otkrivanje, liječenje i rehabilitaciju, kao i pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite građanima svih životnih dobi, uz jednake uslove, a uzimajući u obzir fizičku, geografsku i ekonomsku dostupnost, nije iznenađujuće da odsustvo osnovnih sredstava zaštite rađa sumnju u potpuno ostvarivanje prava pacijenata.

Dok se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti građanima garantuje set prava u cilju jednakog ostvarivanja zdravstvene zaštite, možemo primijetiti da je novonastala atmosfera epidemije posebno istakla neka od tih prava, poput prava na informisanje i obavještavanje o svim pitanjima koja se odnose na zdravlje pojedinca, zatim prava na privatnost i povjerljivost svih podataka koji se odnose na zdravlje, kao i drugih prava koja ne potpadaju pod okrilje ovog zakona, ali u kontekstu novonastale situacije zavređuju pažnju i u tom smislu.

Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti se detaljnije određuje postupanje nadležnih organa, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika, kao i dužnosti samih građana u situacijama koje karakteriše opasnost od širenja zaraznih bolesti.

Tako se ovim zakonom, u cilju informisanja i obavještavanja građana, propisuje dužnost nadležnih zdravstvenih ustanova da informišu zdravstvene radnike, kao i stanovništvo, o razlozima i načinu sprovođenja posebnih mjera za suzbijanje i sprječavanje zaraznih bolesti, a posebno u slučajevima kada je potrebna saradnja zdravstvenih radnika i stanovništva na tom polju.

Infomisanje u konkretnom slučaju je ostvareno posredstvom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kao i Instituta za javno zdravlje. Međutim, pravo građana da budu pravovremeno i ispravno infomisani naišlo je na prepreke usljed širenja dezinformacija i karakteristične pojave „sveznalosti“ često nedovoljno kompetentnih ličnosti, koje su nepozvano počele davati različite savjete o stavovima, borbi i uopšte tretiranju situacije izazvane virusom. U tom kontekstu, postalo je još važnije da građani, u cilju pravilnog ostvarenja svog prava na informisanje i obavještavanje, traže informacije isključivo od nadležnih zdravstvenih institucija.

Upoznatost sa ličnim zdravstvenim stanjem može se posmatrati i kroz mogućnost testiranja na korona virus, o kojoj se već na početku govorilo kao ograničenoj, najprije zbog broja dostupnih testova. Iako se, spram trenutne situacije rasprostranjenosti, smatra da raspolažemo dovoljnim brojem testova, neophodno je pozvati Call centar Instituta za javno zdravlje na broj 1616, kako bi se prijavila sumnja na simptome zaraze, od čega će dalje zavisiti potreba za testiranjem. Cilj ove mjere jeste, kako prevencija daljeg širenja zaraze, tako i ekonomična upotreba testova uz prethodno utvrđivanje postojanja simptoma. Iako se čini ograničavajućim za situacije u kojima pojedinac ne iskazuje simpome, ali može biti prenosilac, ovakav način testiranja se opravdava racionalnim trošenjem raspoloživih sredstava.

Takođe, pravo na privatnost i povjerljivost podataka koji se odnose na zdravlje postalo je poseban predmet interesovanja nakon što je Vlada Crne Gore objavila spisak imena, prezimena i adresa osoba kojima je izrečena mjera obavezne samoizolacije.

Naime, dok su mnogi stali u odbranu ove Vladine mjere, smatrajući je jedinim načinom adekvatne borbe protiv nesavjesnosti potencijalno zaraženih osoba, drugi su oštro osudili ovu odluku koja umnogome pokreće pitanje poštovanja prava na privatnost uopšte, a zatim i u smislu zdravstvene zaštite.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da su zdravstveni radnici dužni da čuvaju, kao profesionalnu tajnu, sve činjenice i podatke o zdravstvenom stanju građanina, ali i da mogu biti oslobođeni čuvanja profesionalne tajne ukoliko je to u javnom interesu ili u interesu drugog lica, pod čime se podrazumijeva i zaštita javnog zdravlja i bezbjednosti. Dok se, sa jedne strane, postavlja pitanje da li se podaci u Vladinom spisku, o licima kojima je izrečena mjera samoizolacije, mogu posmatrati kao zdravstveni podaci, budući da još uvijek nije utvrđeno da su ova lica pacijenti, tj da su zaražena korona virusom, sa druge strane se, kao posebno pitanje, problematizuje objavljivanje adresa ovih lica sa aspekta opšteg prava na privatnost.

Da li objavljivanje ličnih podataka građana opravdava stvarni rezultat koji će se postići ovom mjerom i da li je u konkretnom slučaju uopšte legitimno govoriti o primjeni principa „cilj opravdava sredstvo“, ostaje da se vidi, naročito usljed činjenice da su brojne organizacije – zaštitinici ljudskih prava, oštro osudile ovu mjeru, a neke preduzele i konkretne pravne korake protiv nje.

Svakako, u situaciji koja se karakteriše nezvanično vanrednom, važno je svima obezbijediti ostvarenje prava na zdravstvenu zaštitu, pod čime se podrazumijeva dostupnost pružanju zaštite, odgovarajućim sredstvima, pravovremenom informisanju, jednakom tretmanu i svakako zaštiti podataka o zdravstvenom stanju pojedinca. U tom smislu, sigurno je da korona virus postavlja nove zadatke pred zdravstvene radnike i cjelokupan zdravstveni sistem, uz naglasak na prava pacijenata kojima se pruža zaštita i koji u ovoj situaciji mogu snositi najviše posljedica.

Autorka: Nikolina Tomović

Aktivnost je dio projekta "Doprinos zaštiti ljudskih prava i promociji jednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti za LGBTI osoba kroz jačanje svijesti i borbu protiv stigme i diskriminacije " koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Top Tweets

RT @PRcentar: Tokom tri mjeseca epidemije koronavirusa dostavili antiretrovirusnu terapiju za 1️⃣1️⃣5️⃣ osoba sa #HIV-om @ChfMhf ✍️📹📸 http…
RT @ijzcg: Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile PCR analizu 548 uzorka na novi koronavirus, među kojima…
Danas je pobijedila LJUBAV! Izglasan je zakon o životnom partnerstvu i napravljen korak ka boljem i sigurnijem druš… https://t.co/cdocnYrhML

logo