Izazovi adolescencije: Uticaj upotrebe droga na razvoj i funkcije mozga

Tranziciju djeteta u odraslu osobu karakteriše radoznalost, istraživanje, ispitivanje granica, promjene ali i donošenje odluka i formiranje ličnosti. U periodu adolescencije najčešće se dešava i prvi susret sa psihoaktivnim supstancama i važno je razumjeti kako one zapravo utiču na razvoj i funkcionisanje mozga pojedinca/ke. Adolescencija je faza razvoja koja se nalazi između djetinjstva i odraslog […]

Tranziciju djeteta u odraslu osobu karakteriše radoznalost, istraživanje, ispitivanje granica, promjene ali i donošenje odluka i formiranje ličnosti. U periodu adolescencije najčešće se dešava i prvi susret sa psihoaktivnim supstancama i važno je razumjeti kako one zapravo utiču na razvoj i funkcionisanje mozga pojedinca/ke.

Adolescencija je faza razvoja koja se nalazi između djetinjstva i odraslog doba. Počinje sa početkom puberteta, a završava se kada pojedinac dostigne psihološku i socijalnu zrelost, što uključuje prihvatanje socijalnih uloga odrasle osobe. U godinama koje prethode adolescenciji, u frontalnim režnjevima se stvara prekomjeran broj sinapsi, između neurona u frontalnim režnjevima i drugih moždanih struktura s kojima komuniciraju.  Sinapse su specijalizovane strukture koje omogućavaju komunikaciju između nervnih ćelija (neurona) u mozgu i drugih djelova nervnog sistema. One predstavljaju mjesta gdje se prenose signali između neurona putem hemijskih ili električnih impulsa.

Veza između načina donošenja odluka i upotrebe droga

Na početku druge decenije života, mozak istovremeno počinje da prebacuje kontrolu nad ponašanjem na frontalne režnjeve mozga. Frontalni režanj mozga ima glavnu ulogu u racionalnom donošenju odluka i samokontroli ali takođe ima ulogu u regulaciji emocija, pa njegov nedovoljni razvoj ili oštećenje može otežati adolescentima/kinjama suočavanje sa stresom i učiniti ih sklonijim nezdravim načinima života.

Mozak adolescenata/tkinja je posebno ranjiv jer se cjelokupan razvoj mozga završava u srednjim dvadesetim godinama te u periodu adolescencije njegov razvoj nije potpun. Prva upotreba alkohola i drugih droga je često zastupljena među adolescentima kao vid bunta, istraživanja a nerijetko i društveni obrazac ponašanja.

Direktan uticaj upotrebe psihoaktivnih supstanci na frontalni režanj u periodu adolescencije je vidljiv kroz više manifestacija:

• Smanjena kontrola impulsa: Droge mogu oslabiti sposobnost frontalnog režnja da kontroliše impulse, što može dovesti do rizičnog ponašanja i povećane sklonosti ka zavisnosti.
• Oštećenje kognitivnih funkcija: Upotreba droga može oštetiti kognitivne funkcije kao što su pažnja, pamćenje i sposobnost rešavanja problema.
• Promjene u strukturi mozga: Brojne studije su pokazale da upotreba droga može dovesti do promjena u strukturi frontalnog režnja, uključujući smanjenje volumena sive mase, što može negativno uticati na funkcionalnost ovog dijela mozga.
• Povećana sklonost ka zavisnosti: Oštećenje frontalnog režnja može povećati sklonost ka zavisnosti jer ovaj dio mozga igra ključnu ulogu u kontroli nagona i donošenju racionalnih odluka.
• Emocionalna disregulacija: Droge mogu poremetiti sposobnost frontalnog režnja da reguliše emocije, što može dovesti do problema kao što su anksioznost, depresija i agresivno ponašanje.

Uticaj upotrebe droga na druge funkcije mozga

Bazalne ganglije su grupa struktura duboko unutar mozga koje igraju ključnu ulogu u kontroli pokreta, kao i u raznim kognitivnim i emocionalnim funkcijama. Upravo na  bazalne ganglije upotreba droga utiče na način da pojedinac vremenom gubi osjećaj zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima. Dodatno, prouzrokuju povećan stres i nervozu, a kada je riječ o prefrontalnom korteksu mozga dolazi do impulsivnih odluka i osobi je teško da kaže NE!

Nerazvijeni neuralni putevi u mozgu adolescenata/tkinja imaju ključnu ulogu u njihovoj povećanoj osjetljivosti na negativne efekte droga.  Adolescenti/kinje često teško procjenjuju posljedice svojih postupaka i teško im je da obuzdaju impulse. Ovo ih čini sklonijima u donošenju brzih, nekontrolisanih odluka. Dodatno, zbog tih nerazvijenih puteva, adolescenti/kinje mogu doživjeti pojačano zadovoljstvo i euforiju pri konzumaciji droga, što povećava vjerovatnoću razvoja zavisnosti i poremećaja upotrebe psihoaktivnih supstanci.

Ovaj poremećaj podrazumijeva tri karakteristike: snažnu potrebu za konzumacijom droge, nemogućnost da se kontroliše količina koju osoba unosi, i pojavu negativnih emocija kada droga nije dostupna.

Zavisnost od psihoaktivnih supstanci obuhvata kako impulsivna tako i kompulsivna ponašanja. Impulsivna ponašanja se prepoznaju po napetosti i uzbuđenju prije nego što se uzme droga, dok kompulsivno ponašanje podrazumijeva anksioznost i osjećaj olakšanja nakon što se droga konzumira. Zavisnost od droga fizički mijenja neuralne puteve u mozgu, a ove promjene ne nestaju čak ni kada osoba prestane da koristi drogu. Postoje i posljedice, kao što su poremećaji u razvoju mozga i smanjenje kognitivnih sposobnosti, problemi sa mentalnim zdravljem poput depresije i anksioznosti, kao i problemi sa zavisnošću u odrasloj dobi.

Značaj prevencije i edukacije o psihoaktivnim supstancama

Uspješna prevencija upotrebe droga uključuje edukaciju mladih o prije svega štetnosti droga po zdravlje a potom i osnaživanje mladih sa potrebnim vještinama otpornosti. Adolescentima/kinjama treba jasno postaviti rizike koje nosi upotreba droga, kao i kakav bi to uticaj imalo na razvojni proces mozga. Motivisati ih da steknu vještine za suočavanje sa pritiscima, kao što je vještina otpora i podsticanje kritičkog mišljenja.

Adolescentima/kinjama je od velikog značaja roditeljska podrška i uloga modela ponašanja. Otvorenost i iskrenost je svakako jedan od načina prevencije. Saradnja sa školom, zajednicama, socijalnim službama i drugim organizacijama može stvoriti mrežu podrške za adolescente/kinje. Programi za mlade u zajednici mogu obezbijediti sigurno okruženje u kojem mladi mogu da se bave kreativnim, sportskim i edukativnim aktivnostima dok je važno i stvaranje pozitivnih modela ponašanja, kao što je  uključivanje društvenih uzora u aktivnosti (sportisti, umjetnici, volonteri) koje promovišu zdrav način života. U prevenciji i edukaciji je važno podsticati na samopouzdanje, zdrava interesovanja i kreiranje pozitivnog i edukativnog sadržaja.

Kako osoba ulazi u odraslo doba, elastičnost mozga opada, i postaje sve teže napraviti promjene. Iako je svakako moguće naučiti starog psa novim trikovima, mnogo je lakše naučiti ga nove trikove dok je mlad. Dobra vijest je, da način na koji se oblikuje mozak adolescenata/tkinja u velikoj mjeri zavisi od okruženja u kojem oni/one odrastaju. Konstruišući zdrava okruženja, potencijal koji je urođen, u promjenjivom mozgu mladih može biti iskorišćen, a šanse da će pojedinac postati kognitivno i emocionalno spreman na izazove odraslog života mogu biti povećane.

Dakle, važno je u ranoj mladosti osnažiti mlade sa zdravim uvjerenjima i navikama.

CAZAS pruža usluge savjetovanja, podrške i usmjeravanja za osobe koje su pogođene bolestima zavisnosti od droga i alkohola, kao i njihove članove porodica, partnere i prijatelje-besplatno, anonimno i povjerljivo. Kontaktiraj nas putem mejla psiholog@cazas.org ili putem broja 064/600-988