Kad se alkohol senzacijalizuje: šta stoji iza poznatih zabluda

U različitim medijima imamo priliku da čujemo raznovrsne informacije o konzumaciji alkohola. Većina njih, kako bi zahvatila što veći obim pažnje gledalaca i čitalaca, biva sročena skandalozno, šokantno – upečatljivo. Da bi informacija poprimila takav oblik, ona je često sročena kao činjenični podatak – i to podatak koji ohrabruje i kroz pozitivnu konotaciju predstavlja upotrebu […]

U različitim medijima imamo priliku da čujemo raznovrsne informacije o konzumaciji alkohola. Većina njih, kako bi zahvatila što veći obim pažnje gledalaca i čitalaca, biva sročena skandalozno, šokantno – upečatljivo. Da bi informacija poprimila takav oblik, ona je često sročena kao činjenični podatak – i to podatak koji ohrabruje i kroz pozitivnu konotaciju predstavlja upotrebu alkohola. Samim tim, danas se bavimo široko rasprostranjenim i medijski popularizovanim zabludama o alkoholu. 

Nekoliko čašica nedjeljno znatno smanjuje rizik za pojavu ishemijskih bolesti srca. Obično će, iza ovakvog naslova, biti ispisan primjer studije koja potvrđuje njegov sadržaj. Jedna takva je iz 1986. godine, gdje je ispitivana grupa od 50000 muškaraca u SAD-u. Njihove navike u smislu unosa hrane, pića, potom istorija bolesti i zdravstvenog stanja, dovela je do zaključka da, što su više konzumirali alkoholnih pića, imali su manje šanse da razviju ishemijske bolesti srca – bez obzira na kvalitet ishrane.  

Podatak ovog tipa će kod neinformisanog čitaoca probuditi ili produbiti zabludu o pozitivnim zdravstvenim indikacijama aktivne upotrebe alkohola. Ipak, ukoliko se svjesno i kritički istraže izložene informacije, brzo se dolazi do nizova skorijih studija koje dokazuju suprotno, ili se vraćaju na prvobitnu i otkrivaju joj ozbiljne propuste – muškarci koji su apstinenti (prestali su sa konzumacijom alkohola) su u toj grupi jer su prestali da piju zbog zdravlja ili starosti. Samim tim, njihova apstinencija je ukazivala na već postojeće zdravstvene probleme uzrokovane ili pogoršane alkoholom, zbog čega je iskrivljena slika ove studije bila da su aktivni konzumenti alkohola zdraviji od ostalih.   

Organizam osobe kojoj treba veći broj alkoholnih pića da bi osjetila njegove efekte je otporniji na alkohol, te postoji manja šansa da razvije zavisnost od istog. Činjenica da je nekome potrebna veća količina alkohola kako bi došlo do opijanja nikako nije dobar znak. Sasvim suprotno – ovo može biti alarmantan pokazatelj da je osoba u poodmakloj fazi zavisnosti, gdje je potreban veći unos pića kako bi se osjetio isti efekat koji je ranije mogla postići manjom količinom alkohola. 

Alkohol pomaže u uspavljivanju. Iako neki efekti alkohola prividno sliče osjećaju smirenosti, sedacije – njegovom upotrebom nikako ne rješavamo neispavanost. Štaviše, nakon njegove konzumacije, naš organizam ne prolazi zdrave i neophodne faze sna u cilju regeneracije tijela i adekvatnog daljeg razvoja. Povećavanje upotrebe alkohola je, sa druge strane, jedan od vodećih uzročnika insomnije.  

Alkohol smiruje u stresnim situacijama. Shodno prethodnoj zabludi, neki efekti alkohola zaista imitiraju one koji se postižu anksioliticima. Ovo se dešava uslijed usporavanja određenih signala u nervnom sistemu. Ipak, oavj efekat nerijetko nestaje vremenom, te se kasniji nastavak upotrebe alkohola povezuje sa povećanim stresom, depresije i anksioznosti. 

Alkohol stimuliše organizam – povećava energičnost. Sasvim netačno – kao što je spomenuto u prethodnim pasusima, alkohol djeluje kao depresor na centralni nervni sistem, te usporava i proces rasuđivanja kod osobe. Ovo je može navesti da ostvari iskrivljenu sliku o povećanoj energičnosti, ili, u određenim momentima, uzrokovati da pojedinac osjeća da ima više sposobnosti u odnosu na realnost (ova loša procjena je nerijetko uzročnik mnogih nesreća).  

Kafa čini da se organizam brže rastrijezni. Kafa, naprotiv, ne može ubrzati preradu alkohola u organizmu, te samim tim, nema efekta na proces triježnjenja. Kafa u sebi sadrži kofein koji je prirodni stimulans, te povećava budnost organizma, ali ne otklanja efekte alkohola. Jedino vrijeme koje je potrebno da bi se alkohol preradio, dovodi organizam do trezvenosti.  

Alkohol može da šteti samo jetri. Realnost dokazuje drugačije – konzumacija alkohola je (uključujući probleme sa jetrom) povezana sa preko 200 bolesti, ali i stanja uzrokovanih povredom. Najviše su zastupljeni problemi sa srcem, visok krvni pritisak, određeni tipovi kancerogenih oboljenja, depresija, povećana anksioznost… 

U medijskom svijetu se konstantno prožimaju varijacije sličnih zabluda. Istovjetne informacije, koje se izvlače iz konteksta, ili daju samo skraćene verzije istih, čine da se čitaocu konzumacija alkohola predočava kroz prizmu veličanja samog čina, ili kroz spektar šokantnih (a često netačnih, ili nedovoljno objašnjenih) izjava. Ono što, kao konzumenti takvih izvora informacija možemo da uradimo, jeste da vještom i blagovremenom informisanošću, širimo svoju svijest o realnim uticajima i posljedicama upotrebe alkohola, te da kulturološki raširene zablude ne širimo dalje.