Budi svoj/a: Razvoj samosvijesti kod djece i adolescenata

Uopšteno na samosvijest možemo gledati kao na realno poimanje sebe, svog karaktera, uzimanje u obzir svojih potreba, stanja iz kojih nastaju i rad na onome što uviđamo kao prostor za rast. Samosvijest je jedan od glavnih pokazatelja zrelosti, ali i osnovni stub na kom počiva razvitak zdrave, samoaktualizovane i ostvarene osobe. Kada je kod nas […]

Uopšteno na samosvijest možemo gledati kao na realno poimanje sebe, svog karaktera, uzimanje u obzir svojih potreba, stanja iz kojih nastaju i rad na onome što uviđamo kao prostor za rast. Samosvijest je jedan od glavnih pokazatelja zrelosti, ali i osnovni stub na kom počiva razvitak zdrave, samoaktualizovane i ostvarene osobe.

Kada je kod nas prisutna realna samosvijest, ispunjavamo sljedeće aspekte:

• Imamo razvijenu sposobnost prepoznavanja sopstvenih emocija
• Shodno tome, aktivno razvijamo sposobnost njihovog regulisanja, tj. kontrolisanja reakcija izazavanih različitim emotivnim stanjima
• Umijemo da prepoznamo trigere (okidače) čija svaka pojava u nama izaziva ponavljajuće neadekvatne reakcije
• Razumijemo tuđa osjećanja, razvijamo empatiju i umijemo da se postavimo na mjesto druge osobe, pa shvatamo razloge njenog ponašanja
• Iako razvijamo empatiju, aktivno postavljamo granice u odnosu sa drugim ljudima

Djeca i adolescenti se u procesu sazrijevanja često ne snalaze sa verbalizovanjem svojih većih i komplikovanijih emocija i potrebna im je pomoć u obliku usmjeravanja ka adekvatnom prepoznavanju onoga što je okidač određenih njihovih reakcija.

Emocionalna inteligencija uveliko doprinosi dubljem poznavanju sebe i onome što definišemo kao samosvijest. Samim tim, posebno u periodu djetinjstva i adolescencije, ključno je iskustveno učiti o nekoliko važnih tačaka u prepoznavanju emocionalnih stanja. Prvenstveno, shvatiti da svako u našem okruženju ima emocije i nerijetko djeluje vođen njima. Impulsivne reakcije – karakteriše ih kratak vremenski raspon i veliki intezitet u ispoljavanju, jesu normalne, posebno u navedena dva razvojna perioda, a na njihovom kontrolisanju se može raditi. Potom, emocije su komplikovane i lako promjenljive. Koliko god da smatramo da poznajemo sebe, dešavaće se da određena svoja osjećanja ne možemo percipirati kao nešto očekivano, ili razumljivo.

Iste emocije se ne odslikavaju kod svakoga na identičan način. Shodno kulturi odakle potičemo, nivou samopouzdanja koji smo razvili i dosadašnjem iskustvu (načinu odrastanja, autoritetima kojima smo bili okruženi i po kojima smo se modelovali) svako dijete, adolescent/kinja će na način specifičan njemu/njoj iskazati ono što u datom trenutku osjeća.

Samosvijest se usko veže i za samopouzdanje. Ovaj pojam podrazumijeva vjeru u sebe, sopstvene sposobnosti i vrijednosti. Među populacijom djece i adolescenata, od važnosti je napraviti razliku između zdravog samopouzdanja i uobraženosti.

Postoje tri stuba samopouzdanja. Primarno se gradi usavršavajući sopstvene vještine. Kada otkrivamo nova interesovanja, radimo na njima i razvijamo ih, postupno nastaje osjećaj sigurnosti u sebe, osjećaj zadovoljstva i samoispunjenja. Naredni stub na kom se bazira samopouzdanje jeste samopoštovanje i poštovanje drugih – podrazumijeva  sigurnost u svoje ideje, stavove, ali i poštovanje i uvažavanje tuđih. Posljednji stub jeste preuzimanje odgovornosti. Razumijevanje da naše ponašanje ima posljedice i jak uticaj na blisko okruženje, pa se pozitivnim djelovanjem utiče u istom smjeru na druge, ali i na dosadašnju ljubav prema sebi.

Samosvijest se gradi putem uspostavljanja ciljeva u životu. U skladu sa tim, za cilj je potrebno da bude:

• Važan za osobu
• Jasan i mjerljiv
• Realističan
• Zavisan od ličnog djelovanja, a ne od okoline

Realističnom vizualizacijom ličnih ciljeva i djelovanjem u smjeru njihovog ispunjenja, pojedinac uveliko podiže nivo samosvijesti.

Razvijanje samosvijesti nije brz i jednokratan događaj, već proces koji se proteže tokom cjelokupnog sazrijevanja osobe. Zaključno tome, pokazuje se da iz nivoa spremnosti osobe da svjesno uloži napor u osvješćivanje samosvijesti, proističe dugoročno zadovoljstvo sobom i sopstvenim životom.