Izazovi i posljedice rane konzumacije alkohola među adolescentima
Alkohol je lako dostupan izvor zadovoljstva u našoj kulturi, ali istovremeno je i jedan od najvećih javnozdravstvenih problema s kojima se suočavamo danas, sa dugoročnim posljedicama po pojedince, porodicu i društvo. Mnoge države usvajaju politike koje ograničavaju štetu umjerenim unosom alkohola. Na primjer, u Americi se preporučuje otprilike dvije čašice žestokog pića dnevno za muškarce […]
Alkohol je lako dostupan izvor zadovoljstva u našoj kulturi, ali istovremeno je i jedan od najvećih javnozdravstvenih problema s kojima se suočavamo danas, sa dugoročnim posljedicama po pojedince, porodicu i društvo. Mnoge države usvajaju politike koje ograničavaju štetu umjerenim unosom alkohola. Na primjer, u Americi se preporučuje otprilike dvije čašice žestokog pića dnevno za muškarce i jedna čaša za žene. Međutim, čak i male količine alkohola mogu biti opasne po zdravlje, a mladi su posebno osjetljivi na štetne posljedice konzumacije alkohola.
Adolescencija je razdoblje intenzivnog razvoja između 11. i 21. godine života, obilježeno biološkim, kognitivnim, socijalnim i emocionalnim promjenama. U tom periodu, mnogi mladi se upuštaju u rizična ponašanja, a jedno od najčešćih je upotreba alkohola. Istraživanja pokazuju da alkohol drugačije djeluje na adolescente nego na odrasle. Na primjer, alkohol može jače djelovati na neke aspekte funkcionisanja adolescenata, kao što je oslabljena moždana aktivnost odgovorna za učenje. Kada pijete alkohol, on ulazi u vaš krvotok i širi se cijelim tijelom. U roku od pet minuta stiže do mozga, probijajući mrežu krvnih sudova i tkiva koja služe kao zaštita mozga od štetnih supstanci. Relativno veliki dio alkohola završava u mozgu mladih ljudi, što predstavlja još jedan razlog zbog kojeg mlade osobe češće dolaze u situaciju da imaju trovanje alkoholom.
Oblikovanje mozga je posebno značajno u periodu adolescencije. Pregršt najnovijih istraživanja pokazuje da se u mozgu adolescenata odvija složen proces razvoja koje se ne završava do 25. godine života. U tom periodu gubi se siva moždana masa, dok se povećava bijela masa, snopovi zaduženi za povezivanje poznati kao aksoni. Rezultat toga je efikasnija nervna mreža koja brže obrađuje informacije. Limbički sistem koji učestvuje u procesima kao što su uživanje ili nagrađivanje, prvi je koji počinje da sazrijeva. Prefrontalni korteks, odgovoran za složenije razmišljanje, uključujući emocionalnu regulaciju, donošenje odluka i samokontrolu, sporije sazrijeva. Relativni disbalans razvoja ovih regija može objasniti zašto su adolescenti posebno ranjivi. Kod tinejdžera, alkohol može dodatno pojačati ove faktore i dovesti do neprimjerenog ponašanja i delinkvencije. Konzumacija alkohola u ranim godinama može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje i povećati rizik od problema sa alkoholom u budućnosti.
Mladi su često na udaru pritiska svojih vršnjaka kada je riječ o konzumaciji alkohola, a u želji da budu prihvaćeni od strane svoje zajednice, oni popuštaju i prepuštaju se tom uticaju. Dodatno, osobe sa istorijom alkoholizma u porodici posebno su ranjive, a geni povezani sa povećanim rizikom od alkoholizma su najuticajniji tokom adolescentskog perioda razvoja mozga.
Adolescenti često prvi put konzumiraju alkohol u porodičnom okruženju uz odobrenje okoline. Odrastanje u porodici u kojoj se zloupotrebljava alkohol može imati dugoročne posljedice, uključujući povećan rizik da i dijete samo u kasnijem razdoblju postane zavisnik. Rana konzumacija alkohola može rezultirati povećanom tolerancijom u odrasloj dobi, oštećenjem mozga i jetre, te povećanim rizikom od problema s alkoholom u budućnosti.
Alkoholizam u porodici takođe može podstaći mlade na prihvatanje konzumacije alkohola kao prihvatljivog ponašanja. Mladi često traže uzore u svojoj porodici, što može negativno uticati na njihove stavove prema alkoholu i povećati rizik od vlastite upotrebe alkohola.
Konzumacija alkohola među adolescentima predstavlja ozbiljan zdravstveni i društveni problem s dugoročnim posljedicama. Potrebno je preduzeti mjere kako bi se smanjila upotreba alkohola među mladima, uključujući edukaciju mladih o rizicima alkohola, podršku porodicama koje se bore s alkoholizmom, te jačanje zakona i politika koje regulišu prodaju i konzumaciju alkohola među maloljetnicima.
Ovaj članak je nastao kao proizvod projekta Podrška porodicama u suočavanju sa kriznim situacijama nastalim zloupotrebom psihoaktivnih supstanci
NVO CAZAS u sklopu ovog projekta obezbjeđuje besplatne usluge savjetovanja osobama koje konzumiraju droge i/ili alkohol, kao i ostalim članovima porodice koji su pogođeni zavisnošću od psihoaktivnih supstanci, i to putem organizovanja individualnih i grupnih savjetovanja. Sesije pružaju stručni radnici.
Ukoliko se vi lično suočavate sa problemom korišćenja droga i/ili alkohola, ili imate člana porodice koji koristi psihoaktivne supstance i potrebna vam je podrška, možete se javiti za razgovor sa stručnim licima, i to putem mail-a: office@cazas.org ili na broj telefona: 067 602 345