Alkohol u trudnoći: Pitanje razvoja ploda
Kada pričamo o trudnoći, važna tema koja se često poteže jeste konzumacija alkohola i njegovog uticaja na razvoj djeteta. Dugo se vjerovalo da manja količina alkohola ne može ostaviti štetne posljedice na dijete, ali su novija istraživanja pokazala da to baš i nije istina. Razvoj djeteta od samog začeća je izuzetno složen proces. Alkohol može […]
Kada pričamo o trudnoći, važna tema koja se često poteže jeste konzumacija alkohola i njegovog uticaja na razvoj djeteta. Dugo se vjerovalo da manja količina alkohola ne može ostaviti štetne posljedice na dijete, ali su novija istraživanja pokazala da to baš i nije istina.
Razvoj djeteta od samog začeća je izuzetno složen proces. Alkohol može taj proces dodatno otežati. Alkohol koji se unese u organizam tokom trudnoće može dospjeti do fetusa kroz placentu i izazvati brojne poteškoće u razvoju ploda. Negativne posljedice konzumiranja alkohola u tom periodu mogu biti brojne, počevši od onih jasno vidljivih kao što su djetetova slabija kilaža pri rođenju, do onih koji su na početku slabije vidljivi – poput teškoća u održavanju pažnje i poteškoća u učenju.
Jedan od najpoznatijih i najučestalijih problema koji može nastati uslijed konzumiranja alkohola u trudnoći jeste fetalni alkoholni spektar poremećaja (FASD). Ovaj poremećaj ne izgleda kod svakoga isto. Kod nekoga će biti manje primjetan, dok će kod drugog predstavljati veći problem. U kojoj god mjeri se drugačije manifestovao kod svake osobe, postoje neke zajedničke karakteristike kao što su: problemi sa funkcijom unutrašnjih organa (poput srca i jetre), oštećenja pažnje, pamćenja, jezičkih sposobnosti, hiperaktivnost…
Posljedice konzumiranja alkohola u trudnoći se mogu odraziti i na odraslo doba. Istraživanja su pokazala da one mogu uticati na poteškoće u obrazovanju, pronalaženju posla, kao i stvaranju i održavanju prijateljstava i ostalih odnosa.
Često se dešava da trudnica na samom početku trudnoće nije svjesna da je u drugom stanju, zbog čega se dešava da popije čašicu ili dvije, iako je i sama upoznata sa neželjenim dejstvima na trudnoću. Pitanje se postavlja: da li postoji neka sigurna količina alkohola? Naučnici na to daju negativan odgovor, ali ističu da nije isključivo važna sama količina ispijenog alkohola, već i dužina izlaganja ploda istom. Prestanak konzumacije alkohola u bilo kojem stadijumu trudnoće omogućava bolji ishod trudnoće.
Koznumiranje alkohola tokom trudnoće može izazvati ozbiljne poslijedice po dijete. One se mogu odraziti kroz njegovo zdravstveno stanje – fizički razvoj, ponašanje i sposobnosti učenja. Najbolji vid prevencije jeste edukacija roditelja o mogućim posljedicama alkohola na plod, kao i društvena podrška koja je trudnicama neophodna – kako od strane porodice i prijatelja, tako i kroz institucije koje pružaju podršku u okviru mentalnog zdravlja.
Ovaj članak je nastao u okviru Nedjelje zdravlja, a u sklopu projekta (Mo)mentalno zdravlje 2.0 podržanog kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost NVO CAZAS i autora/ki istog i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.
Korišćena literatura:
1. Benarabi, M. (2022). Prenatalna izloženost alkoholu i fetalni alkoholni spektar poremećaja (Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Law).
2. Larkby C, Day N. The effects of prenatal alcohol exposure. Alcohol Health Res World. 1997;21(3):192-8. PMID: 15706768; PMCID: PMC6826810.
3. Frković, A., & Katalinić, S. (2006). Pušenje i alkohol u trudnoći. Pitanje sukoba interesa majka–plod. Gynaecologia et perinatologia: journal for gynaecology, perinatology, reproductive medicine and ultrasonic diagnostics, 15(3), 166-171.