Islandskog Modela u Prevenciji Zavisnosti: Inovativni Pristupi i Rezultati u Borbi Protiv Zavisnosti Mladih
U ovom članku prenosimo iskustvo i metod zemlje Islanda u borbi sa bolesti zavisnosti i njihov način za uspješnu prevenciju. Island je prepoznat po svom revolucionarnom pristupu u prevenciji zavisnosti, posebno među mladima. Islandski model prevencije proizilazi iz kombinacije političkih inicijativa, obrazovnih programa kao i saradnje roditelja i lokalne zajednice. Danas je Island na vrhu […]
U ovom članku prenosimo iskustvo i metod zemlje Islanda u borbi sa bolesti zavisnosti i njihov način za uspješnu prevenciju.
Island je prepoznat po svom revolucionarnom pristupu u prevenciji zavisnosti, posebno među mladima. Islandski model prevencije proizilazi iz kombinacije političkih inicijativa, obrazovnih programa kao i saradnje roditelja i lokalne zajednice. Danas je Island na vrhu spiska evropskih zemalja u kojima tinejdžeri žive najzdravije. Procenat petnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka koji piju opao je sa 42 procenta 1998. na 5 procenata 2016. Procenat onih koji su ikada probali kanabis pao je sa 17 na 7 procenata. Procenat onih koji svakodnevno puše je pao sa 23 na 3 procenta.
Islandski model naglašava ključnu ulogu porodice u stvaranju zdravog okruženja. Kroz zajedničke aktivnosti i otvorenu komunikaciju, roditelji su podstaknuti da aktivno učestvuju u životu svoje djece. Ovakav porodični angažman stvara jaku emocionalnu vezu koja pomaže mladima u suočavanju sa izazovima adolescencije.
Pored toga, političke inicijative I izmjena zakona doprinijeli su poboljšanju stanja: zabranjena je prodaja cigareta mlađima od 18, i alkohola mlađima od 20 godina, a takođe je u potpunosti zabranjeno reklamiranje duvana i alkohola.
Veze roditelja i škola su ojjačane preko roditeljskih organizacija koje su po zakonu morale da budu osnovane u svim školama, zajedno sa školskim vijećima u kojima su sjedeli i predstavnici roditelja. Roditelji su ohrabrivani da prisustvuju razgovorima o značaju toga da provode više vremena sa svojom djecom, da razgovaraju sa djecom o njihovim životima, da znaju s kim im se djeca druže, i da uveče ostaju kod kuće.
Takođe je donijet i zakon o zabrani izlaska na ulicu djeci između 13 i 16 godina poslije 10 uveče zimi, i poslije ponoći ljeti. Ovaj zakon je i dalje na snazi.
Zatim, stvaranje raznovrsnih sportskih, kulturnih i umjetničkih aktivnosti pružilo je mladima kreativne i zdrave načine provođenja slobodnog vremena. Ove alternative pored toga i podstiču razvoj novih vještina i interesa.
Island je implementirao stroge zakone o prodaji alkohola i droga, s posebnim naglaskom na sprečavanje pristupa mladima ovim supstancama.
Edukacije o štetnosti droga inkorprorirane su u školske programe. Učenici stiču informacije o rizicima i posljedicama upotrebe droga, što im omogućuje donošenje odluka o vlastitiom zdravlju.
Ono što je takođe dalo rezultat i doprinijelo stvaranju podrške jeste i aktivna saradnja sa lokalnom zajednicom. Organizacije, klubovi, vjerske institucije i brojni drugi članovi zajednice učestvovali su u zajedničkim inicijativama koji podstiču zdrav način života među mladima. Ovaj holistički pristup osigurava da mladi imaju razne izvore podrške.
Islandski model prevencije zavisnosti predstavlja cjelovit pristup koji ne samo da se bavi problemom upotrebe droga već i podstiče pozitivne životne stilove. S rezultatima koji pokazuju smanjenje stope upotrebe droga među mladima, Island postaje inspiracija za druge zajednice širom svijeta koje teže stvaranju zdravijeg i sigurnijeg okruženja za svoje mlade.
Ovaj članak je izrađen u okviru projekta ,,Osnaži programe, znanja i vještine” implementiranog od strane ,,NVO CAZAS” I NVU ,,Hepatitis Crna Gora” a uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore.