Govor mržnje u online svijetu

Na stranici udruženja Da se zna može da se pročita da je govor mržnje sloboda govora onoliko koliko je gaženje pješaka na pješačkom prelazu sloboda kretanja. Šta je onlajn govor mržnje protiv LGBT+? Govor mržnje protiv LGBT+ na mreži je svaka onlajn komunikacija ili izraz koji zagovara, promoviše ili podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje, protiv […]

Na stranici udruženja Da se zna može da se pročita da je govor mržnje sloboda govora onoliko koliko je gaženje pješaka na pješačkom prelazu sloboda kretanja.


Šta je onlajn govor mržnje protiv LGBT+?

Govor mržnje protiv LGBT+ na mreži je svaka onlajn komunikacija ili izraz koji zagovara, promoviše ili podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje, protiv bilo kog pojedinca ili grupe, zbog njihove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Strah i zastrašivanje koji proističu iz zločina iz mržnje i govora mržnje sprečavaju lezbejke, homoseksualce, biseksualne i transrodne (LGBT) osobe od punog učešća u društvu.

Koliko se prijavljuje govor mržnje?

Istraživanja pokazuju da govor mržnje i zločin iz mržnje često ostaju neprijavljeni. Djelimično je to zato što se žrtve osećaju neprijatno da otkriju svoju seksualnost organima za sprovođenje zakona. Neke države članice Evropske Unije uvele su „prijavljivanje trećim stranama“ koje omogućava prijavljivanje zločina na lokaciji koja nije policijska stanica i ljudima koji nisu policajci.

Na žalost, iz godine u godinu, različita istraživanja o diskriminaciju pokazuju da su LGBTIQ osobe, pored romske zajednice, najizloženije diskriminaciji i govoru mržnje. Ovaj problem je posebno izražen u konzervativnim društvima kakvo je Crna Gora. Sudeći prema istraživanjima socijalna distanca prema LGBTIQ osobama je veoma izražena, što znači da im predstavlja najveći problem u realnom životu.

NVO LGBT Forum Progres u period od dvanaest mjeseci podnio preko stotinu prijava za govor mržnje na društvenim mrežama, koji targetira LGBT zajednicu, a sveukupno od početka monitoring-programa, prije gotovo deceniju, procjena je da je ta organizacija podnijela nekoliko hiljada pojedinačnih prijava.

John Barac je za dnevne novine DAN rekao da u prosjeku, od stotinu podnijetih prijava, njih petnaest do dvadeset se kvalifikuje kao prekršaj i protiv tih lica se pokrene prekršajni postupak, dok možda u nekih pet slučajeva dođe do osuđujuće presude i najčešće se izrekne novčana kazna od nekih dvije stotine pedeset eura.

Kakav je stav građana/ki?

Veliki broj građana/ki i dalje ima negativne stavove prema LGBTIQ populaciji – poput neodobravanja Prajda tj. Parade ponosa. Pored negativnih stavova, većina građana/ki koristi i pogrdne termine za LGBTIQ populaciju.
I dalje su prisutna mišljenja poput „LGBTI osobe mogu da rade šta god žele, ali da se to mene ne tiče“, da je „homoseksualnost bolest koju treba medicinski liječiti“. Prisutni su i stavovi da osobe istog pola u braku ne treba da imaju prava na usvajanje djece, kao i da homoseksualci ne treba da imati ista prava kao ostali građani/ke. Istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori postoji jak animozitet prema LGBTIQ populaciji.
Veliki broj građana/ki ne želi da ima u komšiluku LGBTI osobe, da su im kolege/inice, da im vaspitavaju djecu, da su u srodstvu itd.

 

Ovaj članak je nastao kao dio kampanje u okviru projekta “Zona jednakosti” koji je finansiran od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.