Učiniti škole bezbednim za LGBTQ+ zajednicu

Škole treba da budu primarni centar mlade osobe za učenje, rast i izgradnju temelja za uspjeh u svijetu. Srednja škola može biti izazov za svakog učenika, ali LGBTQ+ mladi se suočavaju sa dodatnim preprekama uznemiravanja, zlostavljanja i nasilja. Vršnjačko nasilje kao društveni problem nesumnjivo se često javlja i kao takvo se danas sve više o […]

Škole treba da budu primarni centar mlade osobe za učenje, rast i izgradnju temelja za uspjeh u svijetu. Srednja škola može biti izazov za svakog učenika, ali LGBTQ+ mladi se suočavaju sa dodatnim preprekama uznemiravanja, zlostavljanja i nasilja.

Vršnjačko nasilje kao društveni problem nesumnjivo se često javlja i kao takvo se danas sve više o tome govori. Nažalost, o tome se intenzivnije govori tek kada se desi traumatski događaj čije se posljedice ne mogu poreći i imaju veliki uticaj na počinioca, žrtve i cijelo društvo.

Vršnjačko nasilje obuhvata „sve oblike fizičkog, emocionalnog i seksualnog nasilja i zastrašivanja“, što znači da postoji širi obim pojma nasilnog ponašanja koje čine ili doživljavaju djeca. Nasilje mežu vršnjacima se obično dešava između djece bez nekognekog određenog razloga ili pokretača.

Svjetska zdravstvena skupština je 1996. godine usvojila rezoluciju u kojoj se navodi da je nasilje vodeći svjetski problem javnog zdravlja i poziva države članice da se hitno pozabave pitanjem nasilja. U školskom kontekstu, uzajamno maltretiranje je najčešći oblik nasilja među djecom i mladima. Nasilnim ponašanjem ugrožavaju se prava djeteta uključujući i pravo na obrazovanje predviđeno Konvencijom o pravima deteta. Posebni rizici postoje za djecu kao što su djeca sa smetnjama u razvoju, socijalno isključena deca, djeca koja pripadaju manjinskoj grupi ili jednostavno djeca različita od svojih vršnjaka. Vršnjačko nasilje se može vršiti na internetu, Fejsbuku i drugim dostupnim mrežama.

Da bi stekli potpunu sliku o osnovnim komponentama ovog problema, možemo se osvruti na na komponete vršnjačkog nasilja koje je Grin Grin je predložio a to su:

• da je vršnjačko nasilje vrsta agresivnog ponašanja kojim osoba koja isto vrši pokušava da povrijedi, zastraši ili izazove strah od žrtve- osobe koja trpi nasilje;
• Vršnjačko nasilje uvijek uključuje uočenu ili stvarnu razliku u moći između nasilnika i žrtve, to možemo objasniti da često djeca koja vrše nasilje su dominatnija u razredu, pripadaju određenoj grupi, dok dijete koje trpi nasilje često je novajlija u razredu, dijete koje ima neka oilježja gdje nema potpunu podršku svojih vršnjaka;
• Nasilno ponašanje se generalno prepoznaje kao oblik proaktivne agresije, koja nema uzroka;
• Nasilno ponašanje uključuje ponavljanje takvog ponašanja.

Ove četiri karakteristike čine važne karakteristike ponašanja koje treba uzeti u obzir za prevenciju vršnjačkog nasilja.

Crna Gora prepoznaje vršnjačko nasilje i ista ima isplanirani odgovor putem Uputstva školama pod nazivom Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma koji ima za cilj da se poboljša prevencija vršnjačkog nasilja i smanji pojava vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama; izdata od strane ministarstva prosvjete Crne Gore.
Važno je izgraditi bezbjedno okruženje za sve LGBTQI+ mlade. Roditelji, škole i zajednice mogu igrati ulogu u sprečavanju vršnjačkog nasilja i pružiti podršku LGBTIQ+ mladima da se osjećaju fizički i emocionalno bezbjedno.

Na koji način?

• Podsticati poštovanje prema svim učenicima.
• Zabraniti maltretiranje, uznemiravanje i nasilje nad svim učenicima.
• Sprovoditi aktivnosti socijalno-emocionalnog učenja u školama kako bis podstakli vršnjačke odnose i pomogli učenicima da razviju empatiju.
• Identifikovati „bezbjedne prostore“, kao što su kancelarije psihologa/pedagoga ili određene učionice, gde LGBTIQ+ mladi mogu dobiti podršku od psihologa/pedagoga, nastavnika ili drugog školskog osoblja.
• Koristiti inkluzivni jezik i izbegavati pretpostavke. Riječi koje koristimo mogu pomoći ljudima da se osjećaju priznatim i da stvore osjećaj pripadnosti.
• Koristite imena i zamjenice po izboru učenika/ce.
• Obučavati školsko osoblje o tome kako da stvore bezbjedno i podsticajno školsko okruženje za sve učenike, uključujući LGBTIQ+ mlade.
• Olakšati pristup pružaocima usluga u zajednici koji imaju iskustva u pružanju zdravstvenih usluga, uključujući medicinske, savjetodavne, socijalne i psihološke usluge i testiranje na HIV/PPI za učenike/ce.