Medijatori – spona između institucija i RE zajednice

RE medijatori ili posrednici/saradnici za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana su osobe koje u okviru svog djelovanja rada pomažu pripadnicima svoje zajednice prilikom korišćenja usluga iz socijalne i zdravstvene zaštite. Oni su spona između institucija i samih pripadnika zajednice. Medijatori su angažovani u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja i zdravstva. U ovom intervjuu razgovaramo sa […]

RE medijatori ili posrednici/saradnici za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana su osobe koje u okviru svog djelovanja rada pomažu pripadnicima svoje zajednice prilikom korišćenja usluga iz socijalne i zdravstvene zaštite. Oni su spona između institucija i samih pripadnika zajednice. Medijatori su angažovani u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja i zdravstva.

U ovom intervjuu razgovaramo sa zdravstvenim medijatorima – Merlindom Berišom, koja je medijatorka u opštini Nikšić, i Sultanom Bećom, medijatorom u Beranama, koji su nam prenijeli svoja iskustva u radu u ovoj oblasti.

Kako izgleda vaš radni dan? Koje aktivnosti imate u okviru posla medijatora?

Merlinda i Sultan navode kako se njihov radni dan sastoji od komunikacije sa zdravstvenom institucijom sa jedne, i sa korisnicima iz zajednice, sa druge strane. Oni svoje korisnike redovno obavještavaju kada imaju zakazane termine za preglede kod doktora, kao i o potrebi za sledećim zakazivanjima i procedurama za iste. Pripadnici zajednice su ovim dobili mogućnost da mogu njih pozvati i tražiti pomoć kada god ne razumiju nešto ili imaju poteškoća u pristupu zdravstvenim ustanovama.

Pored toga, svakodnevno obavljaju terenski rad koji je dosta zahtjevan, a koji obuhvata obezbjeđivanje terapije za njihove korisnike.

Šta biste izdvojili kao najznačajnije u odnosu na prepreke koji pripadnici RE zajednice imaju u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu?

Sultan: Najznačajniju prepreku predstavlja to što veliki broj RE zajednice nema regulisan pravni status. Država se mora pažljivije pozabaviti tim problemom, kako bi sve osobe mogle da ostvaruju ista prava.
Merlinda: Najznačajniji problem je jezička barijera. Pripadnici romske i egipćanske zajednice imaju poteškoće u pristupu uslugama na ravnopravan način uslijed jezičke barijere. Takođe je i neregulisan pravni status pripadnika/ca zajednice prepreka u ostvarivanju usluga.

Koliko su pripadnici RE zajednice upoznati sa svojim pravima kada govorimo o pravima iz zdrastvene zaštite?

Sultan: Kada govorimo o poznavanju prava iz zdravstvene zaštite, romska i egipćanska zajednica je u niskom stepenu upoznata sa istim. Kada bi se govorilo u procentima, to bi okvirno značilo da je tek oko 20% pripadnika zajednice upoznato sa svojim pravima.

Merlinda potvrđuje ove navode, i naglašava da se neki pripadnici zajednice javljaju na preglede samo kada znaju da će biti neko uz njih da im prevodi. Jezička barijera je veliki problem, što uslovljava i da je nepoznavanje prava iz zdravstvene zaštite jako često i prisutno.

Koliko, iz vaših iskustava, RE zajednica koristi usluge zdrastvene zaštite? Koliko su česti odlasci kod ljekara?

Merlinda: Sam rad zdrastvenih medijatora ukazuje koliko romska zajednica posjećuje izabrane doktore. Romskoj zajednici je kroz rad medijatora olakšano korišćenje usluga u zdravstvu, jer su medijatori tu da im objasne ukoliko nešto nisu razumjeli, da im objasne procedure oko pregleda, prevode, itd. Od kada su medijatori uključeni u zdrastvene jedinice romska zajednica u većem broju pokazuje zainteresovanost da brine svom zdravlju. Dok medijatori nisu bili angažovani, oni nisu bili motivisani da idu na redovne preglede, prosto jer ne bi razumjeli doktorske preporuke, liječenje, procedure.
Sultan: Pripadnici RE zajednice koriste zdravstvene usluge najčešće onda kada im je to baš neophodno, kada su bolesni ili moraju uzeti terapiju. U posljednje vrijeme, veća je i zainteresovanost RE zajednice za korišćenje zdravstvene zaštite, kako je i rad medijatora postao prepoznatljiviji.

Kakvo je stanje kad je u pitanju reproduktivno zdravlje? Smatrate li da je RE zajednica dovoljno upućena i informisana?

Sultan: Pripadnicima zajednice je omogućeno informisanje o reproduktivnom zdravlju. Postoje i funkcionišu oformljeni timovi za informisanje u ovoj oblasti, koji rade u određenim terminima, organizuju predavanja i slično. Ipak je potrebno nastaviti sa edukacijom i povećati svijest pripadnika zajednice o važnosti vođenja brige o reproduktivnom zdravlju i o tome šta sve reproduktivno zdravlje uključuje.
Merlinda: Što se tiče situacije u Nikšiću, romska zajednica nije informisana dovoljno, niti ima predavanja i obuke o reproduktivnom zdravlju. U ovom domenu je potrebna pomoć, održavanje posebnih predavanja namijenjenih specifično pripadnicima RE zajednice o zaštiti i očuvanju reproduktivnog zdravlja.

Da li ste, kroz obuku za zdravstvene medijatore, imali poseban dio koji se odnosi na zaštitu i očuvanje reproduktivnog zdravlja?

I Sultan i Merlinda potvrđuju to da su kroz obuku imali poseban dio predavanja o reproduktivnom zdravlju. To znanje dijele sa zajednicom kad god je to potrebno.

Kojeg uzrasta su se najčešće javljali oni kojima je bila potrebna pomoć?

Sultan i Merlinda kazuju da se javljaju svi koji imaju problem sa pravnim statusom. Starije osobe se javljaju češće, a mlade osobe u jako rijetkim slučajevima.

Šta bi izdvojili kao najveći problem i prepreku?

Najveći problem oni vide u tome što određeni broj pripadnika zajednice nema pristup zdrastvenoj zaštiti, a uzrok tog problema je neregulisan pravni status.

Na šta ste najviše ponosni?

Sultan: Jako sam ponosan što radim ovaj posao i što imam priliku da direktno pomognem svojoj zajednici. Ovo je jako human posao, i drago mi je kada nekome ko inače ne bi pošao kod ljekara zbog svih prepreka sa kojima se suočava, ja pomognem da ode na pregled i dobije terapiju i pomoć koja je neophodna.
Merlinda: Najviše sam ponosna na to što sam dala svoj doprinos u regulisanju besplatnih ginekoloških pregleda, kao i obezbjeđivanju hrane i terapije za korisnike, za pomoć koju svakodnevno pružam tokom svog rada.
I Merlinda i Sultan su pored ovoga, posnosni i na činjenicu što su dali svoj dopirinos da se nekim korisnicima reguliše pravni status kako bi imali pravo na zdrastvenu zaštitu.

Na čemu treba dalje raditi, gdje je potrebna najveća podrška i pomoć?

Sultan: Potrebno je da mladi iz romske i egipćanske zajednice budu aktivniji i da se uključuju u društvene aktivnosti, da se obrazuju, edukuju i bore za svoja prava.
Merlinda: Treba nastaviti sa radom koji se odnosi na regulisanje pravnog statusa i zapošljavanja pripadnika romske zajednice, jer to najviše doprinosi rješavanju postojećih problema. Jedino inkluzijom romske i egipćanske zajednice može se postoći dobrobit za društvo.

Ovak članak je izrađen u okviru kampanje o pristupu zdravstvenoj zaštiti i pravima pacijenata među RE populacijom u Crnoj Gori, u okviru projekta Inkluzivna misija, finansiranog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.