Alkoholizam i nasilje

26/08/2022

Alkoholizam svojim negativnim dejstvom utiče kako na zavisnika, tako i na njegovu okolinu, stvarajući zdravstvene, porodične, profesionalne i šire socijalne posljedice. Vrsta i stepen zdravstvenih posljedica alkoholizma zavise od više faktora, kao što su genetska struktura osobe, vrsta i količina konzumiranih supstanci, način života, fizička aktivnost tokom perioda alkoholizma i tome slično.
Povezanost nasilja sa upotrebom psihoaktivnih supstanci (PAS) je kompleksan fenomen i zatvoren krug koji uključuje faktore iz porodice, okruženja, društva, kulture, kao i individualne faktore, i samo dejstvo supstanci na mozak. Tako je nađena značajna povezanost između agresivnog i nasilnog ponašanja i upotrebe alkohola (WHO, 2006) Kriminalne statistike u SAD ukazuju da je 75% pritvorenih osoba u vrijeme hapšenja zbog nasilja ili ubistva bilo u pijanom stanju (Aronson et al. 2005). Više je krivičnih djela izvršeno pod dejstvom alkohola, nego pod dejstvom svih ilegalnih supstanci, u različitim kombinacijama. Zloupotreba alkohola bila je uzrok fizičkih napada u 43% slučajeva. Po podacima Nacionalnog instituta za zloupotrebu alkohola i alkoholizam u SAD, jedna trećina ubistava, kao i samoubistava povezana je sa upotrebom alkohola (Lewis et al. 2004).

Studije ukazuju na povezanost konzumacije alkohola sa partnerskim nasiljem (Fenton, Rathus, 2010). Najčešće se primjenjuje fizičko, potom psihičko i povremeno seksualno nasilje nad partnerkama (suprugama), kao i nad djecom.

Sama supstanca tj. alkohol ima određene karakteristike koje „olakšavaju“ činjenje djela, jer alkohol smanjuje socijalne inhibicije (on je ustvari dezinhibitor) za agresivne postupke i devijantna ponašanja. Takođe, alkohol ometa kognitivnu obradu podataka i dovodi do netačne i loše procjene situacija, dok visok nivo testosterona, zajedno sa alkoholnom intoksikacijom, povećava agresiju. Količina i učestalost upotrebe alkohola povezani su sa nasilnim ponašanjem, tj. predstavljaju pozitivnu korelaciju, u kojoj rast ovih faktora povećava i nasilje (Salloum, Daley, Thase, 2000). Tako djela mogu da se počine pod uticajem alkohola, zavisnosti od alkohola (alkoholizam), potom u stanju intoksikacije (zloupotreba), ali i tokom prekida uzimanja alkohola (apstinencija).

Više studija, kao i zvanični statistički podaci, ukazuju da je pijenje mladih povezano sa kriminalom, kao i sa rizičnim seksualnim ponašanjem, neplaniranim trudnoćama maloletnica, lošim uspjehom u školi, psihičkim i psihijatrijskijim problemima (NewburyBirch et al.,2009; OECD, 2009; Hibell et al., 2009; Home Office, 2004; HES, 2007; Scottish Government, 2010; Bonomo et al., 2004; Newbury-Birchet al., 2009). Kriminološka istraživanja pokazuju da je najveći broj nasilničkih dela počinjenih od strane mladih upravo pod dejstvom alkohola, i to najčešće piva. U pitanju su huliganski ispadi i vandalizam (Ignjatović, 2011).
Povezanost konzumacije alkohola i nasilja prisutna je u svim zemljama, a posebno zemljama u tranziciji (WHO, 2006).

Muškarci često nasilje u porodici minimiziraju, opravdavaju, ne sjećaju se kada su pijanom stanju. Tako, prema jednom istraživanju iz SAD-u (Fenton, Rathus, 2010) najčešći razlozi za nasilje u porodici od strane muškaraca uključenih u tretman bili su: zbog djece i kućnih ljubimaca, upotrebe alkohola, ljubomore.

Mlađe odrasle žene češće su žrtve fizičkog i seksualnog nasilja, počinjenog od strane partnera, u odnosu na starije. Na uzorku od 4.430 mladih žena u SAD od 18 do 26 godina (Iritani et al. 2013) nađeno je da su fizički zlostavljane od svojih partnera koji konzumiraju alkohol u prethodnoj godini 23%, dok seksualno oko 4%.

Žene, konzumenti alkohola, mogu češće da postanu žrtve fizičkog i seksualnog nasilja, kao i nasilja i ubistava od strane svojih partnera. Razlog ovome su i stavovi u mnogim kulturama da alkohol žene podstiče na blud, budi seksualnu želju kod žena, koji su se do danas zadržali. S obzirom da je društveni stereotip žene zavisnice vezan za promiskuitet, utiče i na češće vršenje krivičnih djela, posebno silovanja, a počinioci se smatraju manje krivim (Blume, 2003).

Ovaj članak je nastao kao proizvod projekta Podrška porodicama u krizi uzrokovanoj štetnom upotrebom alkohola i psihoaktivnih supstanci, podržanom od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja.

NVO CAZAS u sklopu ovog projekta obezbjeđuje usluge savjetovanja osobama koje konzumiraju droge i alkohol, kao i ostalim članovima porodice koje su pogođene zavisnošću od psihoaktivnih supstaci, i to putem organizovanja individualnih i grupnih savjetovanja. Sesije pružaju stručni radnici.

Ukoliko se vi lično suočavate sa problemom korišćenja droga i alkohola, ili imate člana porodice koji koristi psihoaktivne supstance i potrebna vam je podrška, možete se javiti za razgovor sa stručnim licima, i to putem maila office@cazas.org ili na broj telefona 067 602 345.

Literatura:
Babović M., Ginić K., Vuković O. (2010): Mapiranje porodičnog nasilja prema ženama u Centralnoj Srbiji, SZRN, Beograd: Uprava za rodnu ravnopravnost.
Ignjatović, Đ. (2011). Pojam i etiologija nasilničkog kriminaliteta.
Labaš, S.(2015). Nasilje u porodici i upotreba alkohola: mere obaveznog lečenja i prikaz slučaja.
Labaš, S.(2019). Paartnersko nasilje, tradicionalni stavovi i upotreba alkohola u Srbiji.
Labaš, S.(2012). Alkoholizam u porodici i porodica u alkoholizmu.
Salloum, M., Daley, C., Thase, E. (2000). Male Depression, Alcoholism and Violence.