Svjetski dan porodice – 15. maj 2022: porodice i urbanizacija

Značaj porodice je neosporan, kako za pojedinca, tako i za društvo. U humanističkim naukama ona se posmatra kroz svoju biološku i socijalnu funkciju. Čuveni sociolog Ogist Kont je čak smatra osnovnom jedinicom društva. Za same članove, ona može imati različito značenje: ljubav, toplinu, sigurnost, podršku… Većina ljudi traži utočište u porodici kada se nađe u […]

Značaj porodice je neosporan, kako za pojedinca, tako i za društvo. U humanističkim naukama ona se posmatra kroz svoju biološku i socijalnu funkciju. Čuveni sociolog Ogist Kont je čak smatra osnovnom jedinicom društva. Za same članove, ona može imati različito značenje: ljubav, toplinu, sigurnost, podršku…
Većina ljudi traži utočište u porodici kada se nađe u kriznoj situaciji. Uprkos tome što porodici priznajemo veliki značaj, sve smo češće svjedoci distanciranja i „zahladnjelih“ porodičnih odnosa. Ovo se javlja kao posljedica modernizacije, razvoja novih tehnologija, ubrzanog životnog tempa, urbanizacije i socijalnih kriza. Prepoznajući ovaj problem Ujedinjene Nacije su odlučile da udruže snage u misiji da skrenu pažnju na porodicu i njen značaj ali i da podignu svijest o izazovima sa kojima se one suočavaju. Ono što je posebno važno je apel na političke strukture da se zalažu za interese porodica i da razvijaju family-friendly politike.

Generalna Skupština UN-a je 1993. godine usvojila rezoluciju (A/RES/47/237) kojom je 15. maj proglešen Međunarodnim danom porodice. Od 1996. godine UN svake godine biraju različitu temu koja će obilježiti Međunarodni dan porodice, odnosno adresiraju različite probleme sa kojima se porodice suočavaju. Neke od tema ticale su se modernizacije, klimatskih promjena, socijalne inkluzije, obrazovanja, rodne ravnopravnosti, međugeneracijeske solidarnosti…

Posljednjih par godina, teme su se zasnivale na globalnim trendovima, a tema kojom će se obilježiti 15. maj 2022. godine je Porodice i urbanizacija.

Proces urbanizacije je djelimično unaprijedio i olakšao život, ali iz dana u dan predstavlja sve veći problem državama koje nisu u stanju da upravljaju ovim procesom. Urbanizacija istovremeno podrazumijeva porast broja ljudi koji živi u gradovima i samog broja gradova. Prenaseljenost danas predstavlja jednak problem za meganopolise, manje gradove, pa čak i predgrađa. Ovo često biva praćeno demografskim promjenama. Proces urbanizacije značajno doprinosi ugrožavanju životne sredine, klimatskim promjenama i narušavanju zdravlja ljudi. Izvjestan problem predstavlja napuštanje ruralnih krajeva i nedostatak obradivih površina što, uz zagađenje zemljišta i vazduha, za posljedicu ima smanjen kvalitet hrane. Takođe, usljed prenaseljenosti, umnožavanja i usložnjavanja izazova sa kojima se gradovi suočavaju dolazi do pojave da državama fali resursa za obezbjeđivanje bazičnih potreba i bezbjednosti građana. Ovakva situacija pogoduje procvatu divlje gradnje, kriminala, društvenih i zdravstvenih patologija.

Sve ovo ima višestruke posljedice na porodice. Prije svega, dolazi do detorijeracije zdravlja njenih članova što može biti izvor finansijskih i psiholoških problema. Kao posljedica može se javiti i pad životnog standarda. Sve je teže doći do posla zbog brojne konkurencije što utiče na lični doživaljaj samopostignuća. Duštvena kohezija slabi, a distanca između ljudi raste, kao i osjećaj nesigurnosti. Još jedna posljedica ovog megatrenda jeste i sve veća potreba za modernizacijom, upotrebom novih tehnologija i brzog životnog stila koji sa sobom nosi dodatan niz rizika. Porodice imaju sve manje vremena da se posvete svojim članovima, a mediji i vršnjačke grupe polako preuzimaju primat u vaspitvanju djece.

Urbanizacija svakako predstavlja izazov za šire društvo ali i za porodice kao njegov konstitutivni element. Trendovi koji prate ovaj proces slabe porodičnu koheziju, narušavaju porodične odnose, negativno se odražavaju na fizičko i mentalno zdravlje njenih članova i slabe porodični budžet. Usljed nagomilanih problema, porodice ostaju isključene, usamljene i prepuštene sebi samima.

Ovaj članak je nastao kao proizvod projekta Podrška porodicama u krizi uzrokovanoj štetnom upotrebom alkohola i psihoaktivnih supstanci, podržanom od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja.

NVO CAZAS u sklopu ovog projekta obezbjeđuje usluge savjetovanja osobama koje konzumiraju droge i alkohol, kao i ostalim članovima porodice koje su pogođene zavisnošću od psihoaktivnih supstaci, i to putem organizovanja individualnih i grupnih savjetovanja. Sesije pružaju stručni radnici.

Ukoliko se vi lično suočavate sa problemom korišćenja droga i alkohola, ili imate člana porodice koji koristi psihoaktivne supstance i potrebna vam je podrška, možete se javiti za razgovor sa stručnim licima, i to putem maila katarina.jocic@cazas.org ili na broj telefona 067 602 345.

—-

Izvori:
• https://www.un.org/development/desa/family/international-day-of-families/2022-2.html
• https://www.ombudsman.co.me/djeca/34415.news.html
• https://funkymem.com/zones/globalna-urbanizacija-i-njezine-posljedice
• https://velikirecnik.com/2016/10/04/urbanizacija/
• http://univerzitetpim.com/wp-content/uploads/2016/11/Sociologija-pdf.pdf