Alkoholizam i kozavisnost
Mnogi naivno vjeruju da alkohol štetno djeluje samo na zavisnike. Ustvari, ispašta i njhova okolina, a ponajviše njihova porodica. Koalkoholizam se može javiti i kod drugih osoba bliskih alkoholičaru – prijateljima, kolegama, komšijama. Porodice djeluju kao sistemi u kojima svaki član ima svoju „ulogu“ koja je u skladu sa ostalim članovima. Kada se kod nekog […]
Mnogi naivno vjeruju da alkohol štetno djeluje samo na zavisnike. Ustvari, ispašta i njhova okolina, a ponajviše njihova porodica. Koalkoholizam se može javiti i kod drugih osoba bliskih alkoholičaru – prijateljima, kolegama, komšijama.
Porodice djeluju kao sistemi u kojima svaki član ima svoju „ulogu“ koja je u skladu sa ostalim članovima. Kada se kod nekog razvije problem zavisnosti, svi ostali se moraju adaptirati na ovu promjenu. Zavisnik najčešće postaje centar porodice, dok drugi prema njemu razvijaju kozavisnički odnos. Dakle, koalkoholizam je problem svih članova porodice jednog alkoholičara i predstavlja formiranje nezdravih interpersonalnih odnosa i „zavisnosti od zavisnika“.
Jednom kada se razvije ovakav odnos, on postaje poput loše navike. Osobe koje imaju problem koalkoholizma obično nisu svjesne da su u problemu i da ga moraju rješavati. Kako vrijeme odmiče isti se produbljuje i sve ga je teže prevazići. Čak i kada pojedinac stekne svijest o problemu, često smatra da nije njegova odgovornost da nešto preduzme. Kao rješenje sopstvene situacije obično vidi promjenu kod zavisnika od alkohola.
Koalkoholizam podrazumijeva promjenu ličnosti, stavova i obrazaca ponašanja. Uz to, pojedinac se u potpunosti fokusira na alkoholičara i osjeća ptrebu da kontroliše situaciju i njegovo ponašanje. Vjerujući da zna šta je najbolje po zavisnika, nastoji da mu sam pomogne. Koalkoholičari su spremni da brinu o alkoholičarima do te mjere da zapostavljaju sebe i sopstvene potrebe. Ne umiju da postave granice, da uživaju niti da se opuste. Imaju nisko samopouzdanje i samopoštovanje. Sve to djeluje destruktivno na emocionalno i psohočko zdravlje pojedinca ali i onih koji ga okružuju.
U zavisnosti od psihološkog profila, čovijek može razviti različite tipove odnosa prema zavisniku. Česta je pojava da se na alkoholičara gleda kao na „dežurnog krivca“ i da se on/a smatra uzrokom svih problema u porodici. Drugi alkoholičare smatraju neshvaćenim i osjećaju potrebu da ih brane od pritisaka okoline. Međutim, njihova shvatanja prevazilaze zdrave okvire do mjere kada mogu svjesno ili nesvjesno pothranjivati i podsticati razvoj bolesti. Ima i onih koji ignorišu allkoholizam, prividno nastavljajući sa životom kao da ovog problema nema. Ova pojava ostavlja negativne psihološke posljedice na sva lica u takvom odnosu. U okviru porodice nerijetko se dešava da djeca alkoholičara preuzimaju na sebe zadatak da skrenu pažnju sa zavisnosti na nešto drugo. To mogu činiti na više načina – od pretjerane odgovornosti, perfekcionizma i stalne težnje za velikim postignućima do raznih vidova asocijalnog, antisocijalnog i/ili kriminalnog ponašanja.
Ono što je zajedničko za sve navedene tipove odnosa jeste da su po svojoj prirodi patološki i da štete i alkoholičaru i koalkoholičaru. Nerijetko se ovi odnosi nastavlaju i nakon što zavisnik otpočne liječenje što ga značajno usporava i može demotivisati zavisnika. Zato je poželjno da paralelno teku procesi liječenja ove dvije bolesti.
Ovaj članak je nastao kao proizvod projekta “Podrška porodicama u krizi uzrokovanoj štetnom upotrebom alkohola i psihoaktivnih supstanci”, podržanom od strane Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
NVO CAZAS će u sklopu ovog projekta obezbjeđivati usluge savjetovanja osobama koje konzumiraju droge i alkohol, kao i ostalim članovima porodice koje su pogođene zavisnošću od psihoaktivnih supstaci, i to putem organizovanja individualnih i grupnih savjetovanja. Sesije će pružati stručni radnici.
Ukoliko se vi lično suočavate sa problemom korišćenja droga i alkohola, ili imate člana porodice koji koristi psihoaktivne supstance i potrebna vam je podrška, možete se javiti za razgovor sa stručnim licima, i to putem maila katarina.jocic@cazas.org ili na broj telefona 067 602 345.
Izvori:
Biti, Melodi, Nikad više kozavisnik, Verba, 2017. Beograd
https://psihoterapija.online.rs/ko-zavisnost-ili-zavisnost-od-odnosa/ pristupljeno 17.03.2022. u 17:49