U ginekološkoj ordinaciji – Između podrške i neprijatnosti

Važnost brige o zaštiti reproduktivnog zdravlja je neupitna za oba pola, iako na strani žena ono iziskuje nešto više angažovanja i posvećenosti. Tako se seksualno aktivnim ženama predlaže obavezan ginekološki pregled jednom godišnje, izrada PAPA nalaza i kolposkopskog pregleda, u cilju ranog otkrivanja kancera grlića materice, redovan pregled dojki, radi ranog otkrivanja kancera dojki, kao i opšta briga o svom reproduktivnom zdravlju, korišćenje kontraceptivnih sredstava i odgovorno preduzimanje aktivnosti u kontekstu zasnivanja porodice. Sve ove procese žene danas ostvaruju uz stručnu pomoć, rad i trud ljekara – ginekologa.

Kao i u svakom odnosu između ljekara i pacijenta, za uspješno liječenje i preveniranje viška nelagodnosti, neophodan je most povjerenja i uzajamnog poštovanja između ljekara i pacijenta. Upravo ovaj segment zdravstvene zaštite, nezaobilaznog i posebno osjetljivog u životu svake žene, posljednjih sedmica potresa jedna od najvećih lavina anonimnih ispovijesti, zgražavajućih iskustava i neprijatnih komentara, koje otkrivaju žene različitih godina i zdravstvenih karakteristika, sa različitim brigama, pitanjima ili problemima zbog kojih su posjetile ginekologa i naišle na seksističke odgovore i neprijatnu atmosferu.

Dok na jednoj strani zakonski tekst propisuje da građanin Crne Gore ima pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa najvišim mogućim zdravstvenim standardima i dostignućima savremene medicinske teorije i prakse, Etički kodeks ljekara, sa druge strane, dodaje da je ljekar dužan da u svom djelovanju čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i da se međusobni odnosi ljekar – pacijent, moraju zasnivati na uzajamnom povjerenju i odgovornosti.

Praktičan život i rad uvijek zahtijevaju i nešto više, posebnu pažnju, obazrivost i posvećenost svakom pacijentu ponaosob, uzimanje u obzir svih okolnosti i činjenice da iza vrata ordinacije svaka žena ostaje sa određenom tegobom, nelagodom ili nesigurnošću, koje bi trebalo da ublaži povjerenje koje ima prema svom ljekaru, ali i stav koji ljekar zauzima prema pacijentu, podrška, razumijevanje i poštovanje. Ipak, ono što smo proteklih sedmica mogli pročitati na Instagram profilu stranice “Vala, ljeposava”, na trenutak je zasijenilo najveći zdravstveni problem u posljednjih godinu dana, epidemiju koronavirusa, i postavilo pitanje osnovne zdravstvene zaštite, davno uspostavljene i toliko potrebne.

Pored komentara koji su se odnosili na fizički izgled žena, učestalost seksualne aktivnosti, onih koji su podsmješljivo tretirali strah ili vidljivu nelagodu, među raznovrsnim anonimnim ispovijestima su se mogli pročitati i oni koji su vulgarni, primitivni, seksistički, uvredljivi i mizogini, stavljajući poseban akcenat na atmosferu pojačane borbe za ženska prava s kojom žene u Crnoj Gori ove godine dočekuju praznik, prvenstveno zamišljen kao obilježje borbe za radna prava žena, 8. mart. Dok neki uživaju u romantičnim i simpatičnim znacima pažnje povodom ovog praznika, drugi ga često komentarišu kao dio modnog trenda i marketinši trik, zbog čega ne priznaju njegovu važnost u modernom društvu, koje ignoriše stvarne potrebe i probleme žena.

Može se primijetiti da je mučnost podijeljenih iskustava bila još i jača, s obzirom na njihovu količinu, ali i činjenicu da su na površinu javnosti isplivala neočekivano, lično i iskreno, bez ustezanja i prepakivanja u različite formate za potrebe puke statistike. Cjelokupna aktivnost zajednice okupljene oko stranice „Vala, ljeposava“ zavrijedila je pažnju i nadležnih organa zdravstva, koji su konkretan problem okarakterisali kao delikatan, ali i pokazali interesovanje za rad na unapređenju postojećeg stanja. Do tada, možemo konstatovati nekoliko faktora koji su doveli do trenutnog stanja, ali i nekoliko onih koje će ono dalje uzrokovati.

Specifičnost crnogorskog društva i stepen razvoja svijesti o nekim temama, može se uzeti kao diskutabilan, ali ne i opravdavajući faktor u cjelokupnoj priči u vezi sa mizoginim i seksističkim komentarima muških i ženskih ginekologa, o kojima su svjedočile žene u pomenutim pričama. Sa druge strane, iako zastrašujuće, a u gotovo svim primjerima vrijedne disciplinskih i drugih postupaka, sve podijeljene ispovijesti su date uz molbu da ostanu anonimne, usljed straha pacijenata od daljih neprijatnosti i barijera u sistemu ostvarivanja zdravstvene zaštite.

Dakle, ne samo da će sva podijeljena iskustva ostati bez težine snošenja odgovornosti, već će neupitno uticati i na druge žene da, nakon što dožive slične neprijatnosti, nađu način da izbjegnu izlaganje stidu i otvorenom protestu ljekaru. Dodatno se može postaviti pitanje kako će takva atmosfera uticati na one koje tek treba da počnu da posjećuju ginekologe ili odluče da se ostvare kao majke. Opravdano je očekivati manje posjeta ginekolozima, veći strah, nepovjerenje i bojazan prilikom pregleda, a samim tim i veće probleme u sistemu ostvarivanja zdravstvene zaštite i na planu zaštite reproduktivnog zdravlja.

Sve prethodno jesu razlozi za hitno preispitivanje postojećeg mehanizma ostvarivanja osnovnih prava na zdravstvenu zaštitu, za aktivnije bavljenje pitanjima reproduktivnog zdravlja, ali i za podršku svim pacijentima i ljekarima u skretanju pažnje na problematiku koja postoji u zdravstvenim ustanovama ili postupanjima konkretnih ljekara. Iako usijanje društvenih mreža i javni pritisak na institucije mogu ostvariti određeni uticaj na ozbiljnije bavljenje ovim temama, individualna inicijativa i konkretno postupanje u predviđenim procedurama ne smiju biti ignorisani i prepušteni valovima kritičkih osvrta koji nijesu upućeni na pravu adresu.

U suprotnom, trenutnim razlozima za obilježavanje 8. marta kao dana borbe za radna prava žena, za rodnu ravnopravnost, za jednake uslove napredovanja i zauzimanja rukovodećih pozicija, borbe protiv nasilja nad ženama i jačanja društvene jednakosti, može se pridružiti i borba za osnovnu zdravstvenu zaštitu u domenu ginekologije.

Pomenute ispovijesti se mogu pronaći na linku u nastavku https://www.instagram.com/stories/valaljeposava/2506227586489656737/

Autorka: Nikolina Tomović

Aktivnost je dio projekta “Doprinos zaštiti ljudskih prava i promociji jednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti za LGBTI osoba kroz jačanje svijesti i borbu protiv stigme i diskriminacije ” koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.