Svjetski dan seksualne i reproduktivne svijesti
Obilježavanje Svjetskog dana seksualne i reproduktivne svijesti, svakog 12. februara pokrene niz pitanja koja se odnose na trenutne sisteme zaštite reproduktivnog zdravlja ljudi, nivo svijesti koji postoji spram problema koji mogu nastati usljed odsustva ili neadekvatne brige o ličnom reproduktivnom zdravlju, ali i koja se odnose na načine poboljšanja razumijevanja i sprečavanja marginalizacije tema o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
Pod reproduktivnim zdravljem se podrazumijeva normalno odvijanje svih funkcija reproduktivnog sistema, kako u tjelesnom, tako i u psihičkom i socijalnom smislu. Pod tim se ne misli samo na odsustvo različitih bolesti ili problema u vezi sa seksualnim ili reproduktivnim funkcijama, već pun set brige, njege i bezbjednog odvijanja aktivnosti u vezi sa razvojem reproduktivnog aspekta života čovjeka. U tom domenu, često se zaboravlja na neophodnost brige i kod onih osoba koje nemaju problema, niti pokazatelja bilo kakvih vrsta poteškoća u vezi sa reproduktivnim zdravljem, pri čemu je prva asocijacija usmjerena ka različitim vrstama zdravstvene problematike, koje svakako zaslužuju poseban osvrt.
Statistički podaci u tom smjeru uspijevaju da skrenu najviše pažnje i pokrenu ozbiljnu diskusiju o ovom javno-zdravstvenom problemu. Najprije, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu svakog dana od neke od seksualno prenosivih infekcija oboli oko milion ljudi. Seksualno prenosive infekcije, iako odavno poznate, čak i danas predstavljaju čest uzrok obolijevanja, poput različitih virusnih infekcija (AIDS, hepatitis B, hepatitis C…), bakterijskih ili gljivičnih infekcija, pa se tako procjenjuje da je u svijetu oko 20 odsto oboljenja žena i 14 odsto oboljenja kod muškaraca vezano za seksualno i reproduktivno zdravlje.
U cilju zaštite ovog aspekta čovjekovog života, često se kao najznačajnija preventivna mjera ističe upotreba različitih metoda zaštite prilikom seksualnih odnosa, naročito sredstava za kontracepciju. Neodgovorno ponašanje može, pored zdravstvenih problema, izazvati i neželjenu trudnoću, pa i njen kasniji namjerni prekid, što posebno utiče na zdravstveno stanje žena. Tako, na primjer, u Crnoj Gori, prema podacima iz Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja Crne Gore 2013-2020, svake godine abortus obavi više od 1.400 žena, a u više od 70% slučajeva riječ je o namjernim prekidima trudnoće. Intervencija prekida trudnoće kod žene može prouzrokovati brojne komplikacije vezane za reproduktivno zdravlje, poput infekcija, povreda organa, stanja koja mogu biti opasna po život, ali i sterilitet kao jednu od najozbiljnijih dugoročnih posljedica, što dodatno daje na snazi potrebi širenja svijesti o korišćenju sredstava kontracepcije.
Aktivnosti koje različite zdravstvene institucije, udruženja i nevladine organizacije sprovode povodom obilježavanja Svjetskog dana seksualne i reproduktivne svijesti, često su usmjerene prema tinejdžerima i pripadnicima mlade populacije, koji se nalaze u osjetljivoj fazi razvoja ukupne psiho-fizičke ličnosti. Jedno od istraživanja Ujedinjenih nacija je pokazalo da mladi još uvijek imaju poteškoća u pristupu pouzdanim informacijama kada je riječ o njihovom reproduktivnom zdravlju, a njih gotovo 30 odsto je kazalo da uopšte nema pristup pouzdanim informacijama.
Neadekvatna informisanost o pitanjima reproduktivnog zdravlja može izložiti mlade osobe prvim izazovima u načinu razumijevanja i tretiranja ovih osjetljivih pitanja, koji mogu prouzrokovati različite posljedice na njihov dalji razvoj, život i reproduktivne aktivnosti. Zbog toga se u cjelokupnoj misiji podizanja svijesti o seksualnom i reproduktivnom zdravlju poseban akcenat stavlja na aktivnosti koje su usmjerene ka edukaciji na ovom polju. U tom procesu se naročita pažnja usmjerava ka metodama i načinima informisanja o ovim temama, važnosti redovnog posjećivanja zdravstvenih institucija, razgovorima sa stručnim licima i odgovornosti prema partnerima.
Autorka: Nikolina Tomović