Između korisnosti i opasnosti interneta za LGBTI zajednicu

Neminovan je uticaj interneta na život savremenog čovjeka, budući da ova globalna mreža danas povezuje ogroman broj ljudi koji zahvaljujući njoj komuniciraju, ispoljavaju svoju kreativnost, obavljaju radne zadatke, provode slobodno vrijeme, a za sav taj period ostavljaju za sobom neprocjenjivu količinu podataka koju baštine mašine bez kojih danas teško možemo zamisliti svakodnevan život – naši računari. Diskusije o štetnosti i korisnosti interneta, računara i digitalnih tehnologija uopšte se uglavnom svode na zaključak da njihov uticaj u velikoj mjeri zavisi od načina na koje se one koriste, ali da neizbježno utiču na naše svakodnevno funkcionisanje, kako pojedinačno, tako i u zajednici.

Kada je riječ o povezanosti interneta sa homoseksualnošću i LGBTI zajednicom, možemo reći da se ona ostvaruje u dva glavna pravca, kao i u svim ostalim slučajevima, pravac koji ovoj zajednici itekako koristi, ali i pravac koji ovoj zajednici donosi mnogo štete. Tako, sa jedne strane, internet omogućava članovima zajednice da se povežu, brojnim LGBTI organizacijama da se umreže, ojačaju svoje projektne zamisli i aktivnosti u oblasti javnog zagovaranja nediskriminacije, ravnopravnosti i većeg poštovanja prava LGBTI osoba. Sa druge strane, internet predstavlja prostor na kojem se njihova prava takođe mogu kršiti, gdje se može ograničavati njihova komunikacija, pa čak i prostor koji ih može izložiti nebezbjednosti, otvorenim prijetnjama i opasnosti.

Internet omogućava cenzuru LGBTI sadržaja koja je uočljivija nego u medijima tradicionalnog oblika, budući da se na društvenim mrežama i internet serverima mogu ograničiti, ili u potpunosti zabraniti i isključiti informacije i podaci o LGBTI zajednici. Postoje zemlje koje koriste različite softvere da bi vršile cenzuru LGBTI sadržaja na internetu, putem softvera koji se obično koriste da bi spriječili prikazivanje sadržaja koji je neprikladan i nepoželjan za maloljetnike. Tako je pristup LBGTI blogovima i sajtovima, pa i sama gugl pretraga riječi koje su povezane sa LGBTI zajednicom, nemoguća u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu, Avganistanu, Sudanu, itd.
Takođe, u nekim zemljama je LGBTI sadržaj svrstan pod kategoriju “pornografija”, zbog čega takođe spada u blokiran sadržaj sa onemogućenim pristupom, budući da je pornografija sadržaj koji se najčešće blokira. Ovakav vid zabrane informisanja o LBGTI temama ne samo da doprinosi povećanju stigmatizacije i širenju predrasuda koje postoje o ovoj zajednici, već i ograničava mogućnost pravovremenog i ispravnog informisanja o zdravstvenim pitanjima, što neminovno šteti LGBTI zajednici na mnogo načina.

Ovo pitanje se proteže i na pravni segment ovakve cenzure, budući da se ograničavaju i pravo na mišljenje i slobodu izražavanja, ali i krši pravilo zabrane diskriminacije. Svakako, kompanije koje prodaju softvere za slične namjene su one koje trebaju da spriječe njihovo korišćenje za filtriranje LGBTI sadržaja. Naravno, krajnje korišćenje softvera se sprovodi od strane nadležnih vlasti određene zemlje, zbog čega i same države treba da obezbijede poštovanje slobode izražavanja i u kontekstu LGBTI osoba, ali i da spriječe slična organičenja koja su diskriminatorne prirode.

Sa druge strane, internet cenzura ima i dublje posljedice na sami život LGBTI osoba, budući da onemogućava pristup različitim blogovima i forumima na kojima se članovi ove zajednice umrežavaju i razmjenjuju mišljenja. Jedno internet istraživanje, koje je sprovedeno na mladim ispitanicima koji su korisnici foruma za umrežavanje jedne od LGBTIQ organizacija, pokazalo je da postoji značajna veza između korišćenja takvog foruma i povećanja društvenih kontakata i socijalnog kapaciteta.
Ova studija je na kraju rezultirala u zaključku da su ovakvi internet forumi, koji su namijenjeni LGBTIQ adolescentima, važni resursi koji im mogu pomoći da se izbore sa izazovima koje im društvo nameće u procesu izgradnje njihovog seksualnog opredjeljenja ili polnog identita. Štaviše, utvrđeno je da ovakav vid podrške kod mladih LGBTIQ osoba smanjuje mogućnost destruktivnih ishoda, poput depresije ili suicida. Jedno istraživanje je pokazalo da je vjerovatnoća da će LGBTI omladina biti izložena maltretiranju i uznemiravanju oko 42 odsto, dok je kod strejt omladine to 15 odsto. Takođe, 27 odsto učesnika istraživanja je navelo da se ne osjeća sigurno na internetu, dok je 26 odsto reklo da su bili izloženi online maltretiranju isključivo zbog njihove seksualne orijentacije, a 32 odsto njih je bilo seksualno uznemiravano putem interneta.

Dakle, koliko internet može biti korisna alatka za širenje informacija i umrežavanje, takođe predstavlja prostor za značajne prepreke u svakodnevnom životu pripadnika LGBTI zajednice. Naročito je ovo izraženo u govoru mržnje usmjerenom prema osobama LGBTI orijentacije, a koji se sastoji u online prijetnjama pojedincima ili cijeloj grupi, korišćenjem riječi, fotografija ili video snimaka koji pozivaju na nasilje ili mržnju. Ovakvi oblici targetiranja LGBTI osoba imaju više nivoa štetnosti, prvenstveno jer šalju negativnu poruku o LGBTI zajednici, podstiču mržnju i neprihvatanje, povećavaju mogućnost pojave nasilja u realnom svijetu, a u krajnjoj liniji utiču i na mentalno zdravlje samih pripadnika.

U jednom od izvještaja Interameričke komisije za ljudska prava se navodi da se nasilje protiv lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, trans i interspolnih osoba podstiče širenjem govora mržnje usmjerenog na ovu zajednicu u različitim kontekstima, uključujući i javnu raspravu, manifestacije protiv događaja koje organizuju LGBTI osobe, poput parada ponosa, medija i interneta. Ovo nasilje je izazvano ne samo govorom mržnje u njegovom osnovnom obliku, već i narušavanjem nečije reputacije iznošenjem netačnih i uvredljivih komentara, optuživanjem i pozivanjem drugih ljudi na prijetnju i sajber uhođenje, kao i krađom identiteta i kreiranjem lažnih profila.

LGBTI osobe imaju pravo da odluče o tome ko će znati za njihovu seksualnu orijentaciju ili polni identitet, kao i kada će i na koji način odlučiti da se „autuju“, odnosno javno progove o svojoj orijentaciji. Zbog toga je javno označavanje nekoga kao pripadnika LGTBI zajednice bez njegovog prethodnoh pristanka, ne samo pogrešno, već može biti i nezakonito. Naročito se može raditi o nezakonitoj i kažnjivoj radnji ukoliko dođe do dijeljenja ličnih informacija osobe, poput broja telefona ili adrese, uz poziv na nasilje, što je posebno agresivan vid govora mržnje.

Iako često platforma koja omogućava prostor za različite vrste online opasnosti, postoji i pozitivan uticaj interneta na LGBTI zajednicu, prvenstveno kroz prostor za ostvarivanje komunikacije i izgradnje same online mreže članova i članica. Takođe, internet je pružio i veće mogućnosti za LGBTI osobe kada je u pitanju zalaganje za veću zaštitu i poštovanje njihovih prava, promociju jednakosti i različitih oblika nacionalnih i međunarodnih inicijativa za osnaživanje njihovog položaja u zajednici. Svakako, sam način upotrebe je taj koji određuje stvarnu vrijednost ili štetnost interneta na ovu zajednicu, kao i njegov ukupan uticaj na život LGBTI osoba.

Autorka: Nikolina Tomović

Aktivnost je dio projekta “Doprinos zaštiti ljudskih prava i promociji jednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti za LGBTI osoba kroz jačanje svijesti i borbu protiv stigme i diskriminacije ” koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.