Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti – dijabetes i dalje u stalnom porastu

Jedna od najzastupljenijih bolesti u svijetu, sa svojim nadimkom šećerne bolesti, jeste i hronično oboljenje metabolizma kod kojeg je nivo šećera u krvi povišen, odnosno dijabetes. Danas se, u preko 160 zemalja svijeta, obilježava Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti, koji je ustanovljen na inicijativu Međunarodne dijabetološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije 1991. godine, a datum je odabran u čast rođendana Frederika Bantinga, koji je zajedno sa Čarlsom Bestom prvi izložio ideju koja je dovela do otkrića insulina još 1921. godine.

Procjenjuje se da svakih šest sekundi jedna osoba u svijetu oboli od dijabetesa, kao i da svaka deseta osoba umre usljed bolesti koja je povezana sa dijabetesom. Šećerna bolest postoji kod osoba koje, usljed nemogućnosti pankreasa da uopšte proizvodi insulin (tip 1), ili usljed nemogućnosti pankreasa da proizvodi dovoljno insulina (tip 2), imaju povećan nivo šećera u krvi. Ovaj hormon igra glavnu ulogu u regulaciji nivoa šećera u krvi, tako što on predstavlja „ulaznu kartu“ šećeru da pređe iz krvi u ćelije, gdje se dalje može razgrađivati u energiju koja omogućava funkcionisanje ćelija i samog organizma. Usljed odsustva insulina, dolazi do povećanja nivoa šećera u krvi, zbog čega se kao glavni lijek u borbi sa dijabetesom koristi upravo insulin.

Svjetska zdravstvena organizacija i međunarodne federacije za dijabetes procjenjuju da će broj oboljelih do 2025. godine dostići oko čak 380 miliona, a projektuje se da će do 2040. godine učestalost dijabetesa iznositi 10,7 odsto. Često se ističe da je dijabetes bolest koja se u ovako velikom broju javlja kao posljedica modernog načina života, stresa i gojaznosti, te da je zastupljenija kod starije populacije, ali da se javlja i kod mlađe, često kao posljedica genetskih predispozicija. Osobe koje imaju dijabetes moraju se pažljivo hraniti, voditi računa o fizičkoj aktivnosti, ali i o tome da pri sebi imaju doze insulina koje moraju uzimati redovno.

Kada su u pitanju podaci za Crnu Goru, Institut za javno zdravlje od 2012. godine vodi Registar šećerne bolesti, koji razvija u saradnji sa ostalim zdravstvenim ustanovama u zemlji. Prema podacima iz ovog registra, učestalost dijabetesa u Crnoj Gori je 12 odsto, što Crnu Goru svrstava u sam evropski vrh, nakon Turske. Procjenjuje se da oko 50 hiljada osoba u zemlji ima dijabetes, kao i da je oko 11 odsto svih troškova usmjerenih ka zdravstvenoj zaštiti u upotrebi za njihovo liječenje. O tome na koji način se bori protiv dijabetesa i u kojoj mjeri on utiče na život mlade osobe, razgovarali smo sa Draženom Madžgaljem iz Bijelog Polja, sedamnaestogodišnjakom koji uči srednju medicinsku školu i osam godina trenira košarku, a nakon srednje škole planira i da upiše višu medicinsku školu.

„Saznao sam da imam dijabetes sredinom 2019. godine i shvatio da je to stanje sa kojim se čovjek mora boriti na dnevnom nivou. U početku sam išao na kontrole svakih mjesec dana, a sada idem jednom u tri mjeseca, ipak, redovno svakog dana kontrolišem nivo šećera u krvi“, kaže Dražen.

On ističe da dijabetes ne utiče mnogo na njegove svakodnevne aktivnosti, iako mu je na samom početku sve bilo neobično i novo.

„Sada su za mene to samo dvije obaveze više, mjerenje šećera i uzimanje doze insulina, međutim, u početku mi je bilo čudno i nijesam mogao da se naviknem na drugačiju vrstu ishrane, ali sada sam se već navikao i uglavnom koristim namirnice koje ne sadrže puno šećera i ugljenih hidrata“, dodaje Dražen.

Kako kaže, dijabetes mu ne predstavlja prepreku da trenira košarku, čime se uspješno bavi već osam godina.
„Redovno, prije i poslije treninga mjerim nivo šećera, a fizička aktivnost se preporučuje svima, jer smanjuje nivo šećera u krvi, tako da mi košarka i pomaže. Uz pravilnu ishranu, sa odgovarajućim unosom mesa, povrća i ponekog voća, uspijevam sve da izbalansiram i sa fizičkom aktivnošću“, napominje on.

Dražen dodaje i da ga to što ima dijabetes nimalo ne ometa da normalno učestvuje u društvenim aktivnostima, poput rođendana, žurki, proslava i izlazaka sa prijateljima.

„Sve društvene aktivnosti se odvijaju normalno, jedino što je drugačije jeste što sa sobom ponesem insulin i za sve što unesem u organizam imam odgovarajuću dozu insulina, dakle, osnovne mjere predostrožnosti“, kaže Dražen.

On napominje da se u odnosu prema dijabetičarima u Crnoj Gori treba poboljšati sistem edukacije, kako samih dijabetičara, tako i onih koji svakodnevnu komuniciraju sa njima, kako bi znali da pruže pomoć u određenim situacijama, ili šta je to što dijabetičari smiju unositi, a šta ne.

„Svojim vršnjacima koji imaju dijabetes bih poručio da se što prije pomire sa dijabetesom i da ga prihvate na najbolji način, a siguran sam da neće imati nikakvih problema ako budu disciplinovani“, poručuje Dražen.

Neki od najčešćih simptoma šećerne bolesti jesu prekomjerna žeđ, učestalo mokrenje, iznenadni gubitak tjelesne težine, umor i iscrpljenost, kao i jaka glad, iznenadne smetnje vida i nedostatak koncentracije. I dok se za tip 1 dijabetesa trenutno ne predviđaju preventivne metode, Svjetska zdravstvena organizacija napominje da zdrav način života itekako može smanjiti rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2. Tako se ističe da najmanje 30 minuta redovne dnevne šetnje može smanjiti rizik od tipa 2 dijabetesa za čak 35-40 odsto.

Neki od prepoznatih faktora rizika i odlika nezdravog načina življenja svakako jesu nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna ishrana i gojaznost, povišen holesterol, kao i konzumiranje alkohola i duvana. Svakako, kao primarni društveni zadatak u osnovnoj prevenciji dijabetesa i pravilnom tretiranju šećerne bolesti, ističe se obaveza odgovarajuće edukacije dijabetičara i cjelokupnog društva, sa ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti i njenoj učestaloj stopi rasta u svijetu.

To se postiže, kako odgovarajućom aktivnošću zdravstvenih vlasti, tako i zajedničkim naporima svih institucija i društvenih aktera, u sprovođenju efektivne kampanje i zagovaranja zdravih stilova života. Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 20. Decembra 2006. godine usvojena je i Rezolucija o dijabetesu, a Svjetski dan borbe protiv dijabetesa je uvršten i u zvanični kalendar UN-a, čime je dijabetes možda i jedna od najpoznatijih bolesti danas. Ipak, stalan rast oboljelih i dugoročne projekcije svjetskih zdravstvenih vlasti nastavljaju da zabrinjavaju stručnjake iz oblasti zdravlja, koji kontinuirano upozoravaju na neophodnost veće brige prema osobama oboljelim od dijabetesa i onima koji spadaju u rizičnu grupu za obolijevanje.

Autorka: Nikolina Tomović