Kontracepcija u službi očuvanja reproduktivnog zdravlja

Pod reproduktivnim zdravljem se podrazumijeva normalno odvijanje svih funkcija reproduktivnog sistema, kako u tjelesnom, tako i u psihičkom i socijalnom smislu. Dakle, pod njim se ne podrazumijeva samo odsustvo različitih bolesti ili problema u vezi sa seksualnim ili reproduktivnim funkcijama, već pun set brige, njege i bezbjednog odvijanja aktivnosti u vezi sa razvojem reproduktivnog aspekta života čovjeka. Iako uvijek važna tema, činjenica je da se u savremenom dobu u kojem živimo mnogo češće, otvorenije i spremnije govori o reproduktivnom zdravlju i svim njegovim segmentima.

Danas se obilježava Svjetski dan kontracepcije, u okviru kampanje koja je pokrenuta 26. septembra 2007. godine sa ciljem da se istakne značaj odgovornog seksualnog ponašanja i važnost redovne upotrebe različitih metoda kontracepcije, ali i sa ciljem podizanja svijesti o načinima brige za lično reproduktivnog zdravlje.

Kontracepcija označava sve metode i sredstva koje sprečavaju začešće, odnosno trudnoću, a od kojih pojedine sprečavaju i prenos polno prenosivih infekcija.
Reproduktivno zdravlje je podjednako važno i za žene i za muškarce, a sve češće je važna ciljna grupa ove teme mlada populacija, sa ciljem da se u najranijoj dobi edukuju i upoznaju sa različitim vrstama prevencije i zaštite. Ovo iz razloga što ponašanje mladih, usljed nedovoljne informisanosti i nedostatka iskustva, može dovesti do različitih problema ili neželjenih efekata, kao što su neplanirana trudnoća ili seksualno prenosive bolesti. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 15 miliona adolescenata koristi neku od modernih metoda kontracepcije, dok oko 23 miliona njih ima nedovoljan pristup kontraceptivnim sredstvima, zbog čega su pod povećanim rizikom od neželjene trudnoće i polno prenosivih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi se upotrebom redovnih metoda kontraceprije spriječilo oko 308 miliona neplaniranih trudnoća.

Jedno od istraživanja Ujedinjenih nacija je pokazalo da mladi još uvijek imaju poteškoća u pristupu pouzdanim informacijama kada je riječ o njihovom reproduktivnom zdravlju, a njih gotovo 30 odsto je kazalo da uopšte nema pristup pouzdanim informacijama. Ovo sa jedne strane može čuditi, ali budući da se mladi prvenstveno i o brojnim temama, pa i o pitanjima reproduktivnog zdravlja, informišu putem interneta koji nije bezbjedan izvor, ovaj podatak i nije naročito iznenađujuć. Najprije iz razloga što se na internetu može pronaći pregršt nepouzdanih, neprovjerenih, pa čak i netačnih informacija, ili jednostavno podataka koji u kontekstu konkretne osobe i situacije ne mogu biti relevantni.

Zbog toga je jako važno da se u procesu edukacije mladih o pitanjima reproduktivnog zdravlja naročita pažnja skrene na metode i načine informisanja o ovim temama, važnost posjete zdravstvenim institucijama i razgovora sa stručnim licima. Reproduktivno zdravlje i seksualnost su često još uvijek tabu tema među populacijom na domaćim prostorima, pa se tako u određenoj mjeri otklon razvio i kod mladih ljudi, usljed čega oni izbjegavaju razgovor o ovim pitanjima sa roditeljima ili ljekarima i drže se razgovora sa strogim krugom prijatelja, ili to jednostavno zadrže za sebe.

Procjenjuje se da je u svijetu oko 20 odsto oboljenja žena i 14 odsto oboljenja kod muškaraca vezano za seksualno i reproduktivno zdravlje, što se u kontekstu osnažene edukacije koja postoji na ovom polju, može tumačiti kao zabrinjavajuć podatak i razlog za dodatnu edukaciju svih slojeva stanovništva. Seksualno prenosive infekcije, iako odavno poznate, čak i danas predstavljaju čest uzrok obolijevanja, poput različitih virusnih infekcija (AIDS, hepatitis B, hepatitis C…), bakterijskih ili gljivičnih infekcija. Budući da se veliki broj polno prenosivih bolesti može razviti i bez vidljivih početnih simptoma, tim prije je redovna posjeta ljekaru i odgovarajuća briga značajnija u prevenciji i zaštiti reproduktivnog zdravlja. U mjere prevencije spadaju, prije svega, pravilno korišćenje barijernih sredstava zaštite, odnosno prezervativa, prilikom seksualnih odnosa. Ovo iz razloga što nezaštićeni seksualni odnosi i česta promjena partnera spadaju u rizično ponašanje i umnogome povećavaju mogućnost za dobijanje infekcija ili razvoj bolesti.

Neodgovorno ponašanje može, pored zdravstvenih problema, izazvati i neželjenu trudnoću, pa i njen kasniji namjerni prekid, što takođe predstavlja problem mlade populacije. Intervencija prekida trudnoće kod žene može prouzrokovati brojne komplikacije vezane za reproduktivno zdravlje, poput infekcija, povreda organa, stanja koja mogu biti opasna po život, ali i sterilitet kao jednu od najozbiljnijih dugoročnih posljedica. Sa druge strane, mnogi oboljeli od polno prenosivih infekcija žele da to zadrže u tajnosti, kriju izvor zaraze ili se liječe neprovjerenim metodama ili kod nestručnih lica, čime se dodatno izlažu riziku da pogrešno tretiraju svoj zdravstveni problem, ne izliječe se, pa čak i dodatno pogoršaju trenutno stanje.

Kako reproduktivno zdravlje ne obuhvata samo zadovoljavajući i bezbjedan polni život, već i savjetovanje i odlučivanje o planiraju porodice, sposobnost da se ima potomstvo, kada i koliko često, u ovom aspektu života se čovjeku garantuju i određena prava koja mu pripadaju kao ljudskom biću. Pa tako, čovjek najprije ima pravo na život i zaštitu svog zdravlja, zatim prava na slobodan izbor, ravnopravnost, privatnost, pravo na informisanje i obrazovanje, ali i pravo na zaštitu od seksualnog zlostavljanja. Ovaj korpus prava ostvaruje više efekata, sa jedne strane obavezuje državu da sprovede adekvatne procese obrazovanja, zdravstvene zaštite i sankcionisanja ponašanja koja povređuju zdravstveni i polni integritet pojedinca, takođe, jačaju osjećaj identiteta i polnog integriteta pojedinca, koji je svjestan svojih prava i načina njihovog ostvarenja i zaštite. Naravno, uživanje ovih prava nosi i odgovornost prema drugima, nužnost opreza da se ne naruši tuđi tjelesni integritet i reproduktivno zdravlje.

Oblast reproduktivnog zdravlja se tiče normalnog odvijanja svih funkcija reproduktivnog sistema, pa tako i onih u psihičkom i socijalnom smislu. Ove funkcije posebno dolaze do izražaja u periodu puberteta, kada se za teme reproduktivnog zdravlja ne vežu samo pitanja kontracepcije, već i pitanja polnog identiteta, samopoštovanja, samopouzdanja, emocija i ljubavi. Na razvoj ovih aspekata mlade osobe značajan uticaj imaju porodica, obrazovanje, kulturni nivo okruženja, stav o ličnoj odgovornosti i slično.

Kroz težnju da se mladima u okviru obrazovnih procesa približe teme koje se tiču njihovog reproduktivnog zdravlja, u školama je uveden izborni predmet “Zdravi stilovi života”. Roditelji, nastavnici, pa i sami učenici, imaju različito mišljenje o uvođenju i sprovođenju ovakvog nastavnog sadržaja u školama, ali je činjenica da se time dijelom sistemski ušlo u edukativno tretiranje pitanja reproduktivnog zdravlja pojedinca, a što utiče i na cjelokupno zdravlje društva. Međutim, mnogi zagovornici adekvatnije zaštite i brige o reproduktivnom životu, ističu da je važno da se mladima kroz ovaj predmet dodatno naglasi značaj i neophodnost očuvanja reproduktivnog zdravlja i da se sa njima otvorenije razgovara o kontraceptivnim metodama i sredstvima.

Svakako da su značajni faktori prilikom upotrebe kontraceptivnih sredstava njihova praktičnost, sigurnost i djelotvornost, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da na upotrebu kontraceptivnih sredstava kod mladih utiču i faktori poput cijene i dostupnosti, zbog čega u ostvarenju cilja podizanja svijesti o odgovornom seksualnom ponašanju i povećanju korišćenja kontracepcije treba obratiti pažnju i na ove aspekte.