Mentalno zdravlje u periodu koronavirusa

Epidemija koronavirusa i promjene koje je izazvala na polju rada, obrazovanja, ekonomskih struja i uopšte svakodnevnog funkcionisanja, skrenuli su pažnju na još jedan aspekt života ljudi koji se ne može riješiti prostim prelaskom na online metode funcionisanja – mentalno zdravlje.

Mnogi psiholozi i stručnjaci koji su bili pozvani da komentarišu izazove sa kojima se susrijeće mentalno zdravlje čovjeka u periodu epidemije, istakli su da je očuvanje psihičke stabilnosti i mentalnog zdravlja od gotovo jednake važnosti kao i poštovanje svih propisanih preventivnih mjera zaštite od virusa.

Dok intezitet reakcije pojedinca na novosti o virusu i trenutnoj epidemiji umnogome zavisi od njegove psihičke stabilnosti i podložnosti različitim uticajima, ne možemo poreći da su trenutne okolnosti izazvale promjenu u svačijim navikama, raspoloženju i načinu planiranja dana i aktivnosti. U zavisnosti od inteziteta u kojem nas trenutne okolnosti pogađaju, treba da prilagodimo i mehanizme zaštite i očuvanja svog mentalnog zdravlja.

Prvi znaci uznemirenosti i uticaja koji je epidemija izazvala na stanovništvo mogli su se vidjeti u paničnoj kupovini različitih namirnica i proizvoda, gomilanju zaliha i opštem strahu koji je vladao prvih dana. Kako mnogi objašnjavaju, razlog ovakvoj reakciji se krije najprije u činjenici da nam je novi virus nepoznanica, nemamo mnogo informacija o njegovim karakteristikama, posljedicama i sveopštem stanju u društvu koje može izazvati. Međutim, kako je trajanje epidemije odmicalo, informacije o novom korona virusu su se pojavljivale i strah od nestašice i opšteg kolapsa je nestao. U ovome su veliku ulogu imala sredstva informisanja, naročito Svjetska zdravstvena organizacija i nacionalne zdravstvene institucije, kao i mediji koji svakodnevno izvještavaju o svim novostima u vezi epidemije i virusa. Koliko je kontinuirano informisanje bilo važno i korisno, toliko je i postalo mač sa dvije oštrice, usljed pojave brojnih dezinformacija i lažnih vijesti o nastanku virusa, njegovoj opasnosti, načinima liječenja, mogućoj vakcini i slično.

Ovakav razvoj situacije je na određene kategorije stanovništva djelovao umirujuće jer, kako objašnjavaju psiholozi, imaju osjećaj kontrole nad situacijom sa kojom su upoznati, dok je druge stavio pod još veći pristisak, jer su konstantno bili izloženi vijestima o epidemiji. Onima koji osjećaju naročit pritisak od sveprisutnosti epidemije u medijima, razgovorima sa prijateljima i uopšte u svojim mislima, stručnjaci savjetuju da, za početak, redukuju količinu informacija o ovoj temi. Oni ističu da je važno da informacije primamo u onoj mjeri koliko nam je potrebno da budemo pravilno i pravovremeno upoznati sa situacijom, ali da je važno usmjeriti vrijeme i na druge aktivnosti koje obično ispunjavaju naš život.

Korona jeste virus i na to kao pojedinci ne možemo mnogo uticati, ali anksioznost stvaramo sami, svojim nekontrolisanim mislima, strahom i nesigurnošću, a na ovo možemo uticati, pišu psiholozi. Početni osjećaj gubitka kontrole i nesigurnosti se uklanja informisanjem putem pravih izvora, ali i usmjeravanjem ka redovnim životnim aktivnostima, onoliko koliko je to moguće.

Preporučuje se da svoj dan osmislimo otprilike onako kako bi on funkcionisao u normalnim okolnostima, ukoliko radimo – da imamo tačno određeno radno vrijeme, kako bismo preostali dio dana fokusirali na druge aktivnosti, relaksaciju, hobi, druženje sa ukućanima ili prijateljima putem online sredstava komunikacije.

Upravo je odsustvo svakodnevne komunikacije sa prijateljima i bliskim osobama veliki broj ljudi okarakterisao kao najtežu okolnost izolacije, pa se savjetuje da redovno pozivamo svoje prijatelje i rodbinu, razgovaramo sa njima i dijelimo misli i osjećanja. Treba da imamo na umu da se svi naši prijatelji nalaze u istoj situaciji kao i mi, da su nove navike i okolnosti kod svih uzrokovale promjene i neophodnost prilagođavanja, pa se čini korisnim da jedni drugima pokažemo empatiju i solidarnost, čime utičemo i na jačanje ličnih mentalnih snaga.

Naravno da je uredan san važan, ali izležavanje i kasno ustajanje iz kreveta se ne preporučuje kao način započinjanja dana, jer nas vodi ka pasivnosti i osjećaju neproduktivnosti. Zbog toga se savjetuje da vremenski uokvirimo svoj dan, isplaniramo vrijeme za sve aktivnosti i pridržavamo se toga koliko možemo, ali i da ostavimo prostor za odmor i promjene, jer – ipak smo u izolaciji i slobodnim vremenom raspolažemo kako nama najviše odgovara. Mnogi su savjetovali da su dobri načini za trošenje vremena u izolaciji dodatna edukacija, gledanje serija i filmova, usavršavanje različitih vještina, kuvanja, čitanja, ali psiholozi napominju da je u redu ukoliko nijesmo previše produktivni u izolaciji, jer se svi nalazimo pod određenim stresom i različito reagujemo na njega.

Pored razumijevanja koje pokazujemo ljudima u svojoj okolini, važno je da imamo razumijevanja i za sebe, kao i da trenutni manjak produktivnosti posmatramo kao kratkotrajan i prolazan u uslovima koji zaista jesu vanredni. Naravno da se ne smijemo ušuškati u pasivnost i nerad, već raditi sve ono što čini da se osjećamo aktivnim i usmjerenim ka važnim ciljevima koji su pred nama. U tu svrhu psiholozi preporučuju da slobodno vrijeme iskoristimo i za postavljanje novih životnih ciljeva i grupisanje prioriteta za narednih pet godina, godinu, pola godine, pa čak i za narednih nedjelju dana, ali i za planiranje aktivnosti koje će nas dovesti do ostvarenja tih ciljeva. To će nam pomoći da budemo usredsređeni i da težimo postizanju željenih rezultata.

Onima koji se ipak nešto teže suočavaju sa situacijom, preporučuju se različite tehnike samokontrole i smirivanja, počevši od tehnika disanja. Takođe, svima onima kojima je teško da se sami izbore sa strahom, panikom, anksioznošću ili nesigurnosti, preporučuje se da pozovu neki od dežurnih brojeva telefona za psihološku pomoć, gdje će im stručna lica pružiti pravi pristup i podršku u punom smislu riječi.

Naravno, važnost mentalnog zdravlja ne treba prepoznavati samo u situacijama sličnim ovoj, koje našu mentalnu snagu stavljaju pred izazov, već i u normalnim okolnostima, kada takođe postoje različiti problemi sa kojima se suočavamo na dnevnom planu i koji nam izazivaju strah i nesigurnost. Svakako, sigurno da je to još jedna od važnih lekcija koje ćemo naučiti iz trenutne epidemije.

Autorka: Nikolina Tomović