Brinite o svom mentalnom zdravlju
U slučaju pojave epidemije zarazne bolesti, uobičajena je mjera da se od građana zahtijeva sprovođenje mjera kojima se kontroliše širenje bolesti.
U ovom tekstu upoznajemo vas sa psihološkim aspektom mjera prevencije širenja COVID 19 koje se aktuelno implementiraju u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim državama svijeta.
Šta je socijalno udaljavanje?
Socijalna distanciranje je način za spriječavanje međusobne interakcije između ljudi dovoljno blisko ili dovoljno često da bi se proširila zarazna bolest. U tom cilju se privremeno zatvaraju škole i druga mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi.
Šta je karantin?
Karantin je mjera kojom se ograničava kretanje zdravih ljudi zakoje postoji sumnja da su bili izloženi zaraznoj bolesti kako bi se pratilo da li će da se razbole. Karantin traje onoliko koliko je neophodno da se bude siguran da osoba nije inficirana zaraznom bolešću.
Šta je izolacija?
Izolacija spriječava širenje zarazne bolesti odvajanjem i smještanjem oboljelih u bolnice od onih koji nijesu bolesni. Izolacija traje sve dok je bolest zarazna.
Različita su osjećanja i misli koje imamo tokom i nakon socijalnog distanciranja, karantina i izolacije – važno je da ih znamo prepoznati kao normalni način razmišljanja ili reagovanja u ovakvim situacijama. Takođe, važno je i da znamo kako da brinemo o svom bihejvioralnom zdravlju tokom ovog perioda.
Šta možemo očekivati: tipične reakcije
Svi različito reagujemo na stresne situacije, kao što je izbijanje epidemije infektivne bolesti koja zahtijeva socijalno distanciranje, karantin i izolaciju. Možemo osjećati sljedeće:
Anksioznost, brigu ili strah u vezi sa:
Ličnim zdravstvenim stanjem
Zdravstvenim stanjem drugih koje smo ili možemo izložiti bolesti
Ogorčenošću koju prijatelji i porodica mogu osjećati ako trebaju ući u karantin zbog kontakta sa Vama
Iskustvom praćenja svojih simptoma, ili iskustvo nadzora od strane drugih radi praćenja pojave znakova i simptoma bolesti
Vremenom oduzetim sa posla i brigom oko potencijalnog gubitka prihoda i sigurnosti posla
Izazovom kako osiguranja stvari koje su vam potrebne, kao što su osnovne namirnice i predmeti za ličnu njegu
Zabrinutost oko osiguranja adekvatne brige o djeci i drugima o kojima brinemo (roditeljima, naročito ako su stariji)
Nesigurnost ili frustraciju u vezi sa dužinom trajanja situacije, odnosno neizvjesnost po pitanju budućnosti
Usamljenost kao rezultat osjećanja odsječenosti od svijeta i od bliskih osoba
Ljutnju ako smatramo da smo izloženi virusu zbog nemarnosti drugih
Dosadu ili frustraciju ako ne možete da radite ili da se angažujete u redovnim, uobičajenim dnevnim aktivnostima
Nesigurnost ili ambivalenciju u vezi sa situacijom
Želju za upotrebom alkohola ili droga kao način „prevladavanja“
Simptome depresije, poput osjećanja beznadežnosti, promjene u apetitu, premalo sna ili pak pretjerano spavanje
U slučaju produžene izloženosti stresu, kod nekih ljudi može se javiti postraumatski stresni poremećaj, koji se manifestuje ponavljanim mislima i sjećanjima na traumatski doživljaj, noćnim morama, ponovnim preživljavanjem događaja, promjenama u mislima i raspoloženjima, povećanom iritabilnošću, itd.
Ako Vi ili vama bliske osobe osjećate neku od navedenih reakcija u produženom trajanju 2 do 4 nedjelje ili duže, kontaktirajte svog doktora ili neku od službi zaštite mentalnog zdravlja.
NAČINI KAKO SAMI SEBI MOŽEMO POMOĆI TOKOM SOCIJALNOG DISTANCIRANJA, KARANTINA I IZOLACIJE
POTRUDITE SE DA ISPRAVNO RAZUMIJETE RIZIK
Razmislite o stvarnom riziku za sebe i druge oko vas. Javna percepcija rizika tokom situacije kao što je epidemija zarazne bolesti je često netačna. Mediji, naročito društvene mreže, prepune su „ekspertskih dojava“ i nepromišljeno iznijetih „činjenica“, i tako stvaraju lažnu sliku, bilo u smislu iniciranja panike i dodatnog stresa, ili u smislu obezvrijeđivanja javno-zdravstvenih napora na prevenciji prenosa i širenja infekcije („neće to na mene“ i sl.). I jedna i druga krajnost je štetna i zato sami preduzmite korake za dobijanje činjenica:
Ostanite u toku sa dešavanjima, ali istovremeno ograničite svoju izloženost medijima
Izbjegnite pretjerano slušanje ili gledanje vijesti i izvještaja o virusu, jer na taj način pojačavate anksioznost i brigu
Imajte na umu da su djeca naročito osjetljiva na ono što čuju ili vide na televiziji, zaštitite ih od toga
EDUKUJTE SE, PITAJTE
Zdravstvene institucije imaju obavezu da obezbijede informacije o prevenciji, dijagnostici i tretmanu bolesti.
Ne ustručavajte se da pozovete i postavljate pitanja – jasna i otvorena komunikacija sa pružaocima zdravstvenih usluga može vam pomoći da se oslobodite stresa povezanog sa socijalnim distanciranjem, karantinom ili izolacijom.
Tražite informacije u štampanom obliku ako su dostupne
Ako nijeste u mogućnosti da sami dođete do informacije koja vam je potrebna, zamolite prijatelja ili člana porodice da to učini za Vas
Pouzdani izvori informacija:
Institut za javno zdravlje Crne Gore www.ijzcg.me
Center for Disease Conrol and Prevention www.cdc.gov
World Health Organisation www.who.int/en
POVEŽITE SE (PAMETNO) SA DRUGIMA
Povezivanje sa ljudima u koje imate povjerenja i koji su vam bliski je jedan od najefikasnijih načina smanjenja anksioznosti, depresije, usamljenosti i osjećanja dosade tokom socijalnog distanciranja, karantina i izolacije. Možete:
koristiti telefon, email, sms i socijalne medije kako bi bili u kontaktu sa prijateljima i porodicom. Potrudite se da se vaša komunikacija ne svede na jednu temu – COVID -19. Izbjegavajte da gledate i čitate „bombastične“ objave i naslove
Putem Skype ili Face Time aplikacije možete razgovarati „lice u lice“ sa rodbinom i prijateljima, čak i kad su u istom gradu. Shvatite to kao zabavno novo iskustvo
Ukoliko ste u karantinu, u dogovoru sa nadzornim zdravstvenim radnicima članovi porodice ili prijatelji vam mogu dostaviti knjige, kompjuter, časopise. Ukoliko imate pristup internetu, izbjegavajte sadržaje koji se odnose na bolest, naročito različita mišljenja i komentare na socijalnim mrežama, koji su često neosnovani i predstavljaju izvor značajne anksioznosti i stresa. Pratite samo provjerene izvore.
KORISTITE PRAKTIČNE NAČINE DA SE RELAKSIRATE I BORITE SA STRESOM
Relaksirajte se često, radeći stvari koje Vam u tome pomažu – duboko disanje, vježbe rastezanja, meditacija ili molitva, ili druge aktivnosti u kojima uživate, kao hobiji (šivenje, pletenje, sviranje muzike), čitanje knjiga, gledanje filmova ili serija (umjereno), i sl.
Između stresnih aktivnosti koje ipak morate uraditi, dozvolite sebi vrijeme za odmor, ili uradite nešto zabavno nakon svake teške aktivnosti
Razgovarajte o svojim iskustvima i osjećanjima sa Vašim bliskim osoba,a i prijateljima, ukoliko Vam to pomaže
Zadržite osjećanje nade i optimizam, kao i racionalno razmišljanje. Jedna od dobrih tehnika je da se na kraju svakog dana prisjetite tri stvari na kojima ste zahvalni, ili tri stvari koje ste u toku dana dobro uradili
NAKON SOCIJALNOG DISTANCIRANJA, KARANTINA ILI IZOLACIJE
Može se desiti da osjećate pomiješane emocije, uključujući osjećanje olakšanja. Ako ste bili u karantinu ili izolovani zato što ste imali simptome bolesti, nije neočekivano da ćete se osjećati tužno ili razočarano, ili čak i ljutito, jer će mnogi prijatelji i bliski ljudi imati neosnovan strah od dobijanja bolesti od vas, iako ste izliječeni (ili nijeste ni razvili simptome bolesti).
Najbolji način da se suočite sa ovim uobičajenim strahom je da naučite sve o virusu i o tome kakav je stvarni rizik po druge. Podijelite ove informacije sa prijateljima i bliskim osobama, što će uticati na smanjenje straha kod njih i omogućiti vam da se ponovo povežete sa njima.
Ako vi ili vaše bliske osobe osjećate simptome ekstremnog stresa –teškoće sa spavanjem, nedostatak apetita ili pretjerano prejedanje, nemogućnost izvršavanja rutinskih dnevnih aktivnosti, ili potreba za korišćenjem alkohola ili droga – pozovite i razgovarajte sa profesionalcima koji se bave zaštitom mentalnog zdravlja (Centri za mentalno zdravlje u Domovima zdravlja, Klinika za psihijatriju KCCG, Savjetovališta za mlade).
Izvor: IZJCG