Doktor Gulić: Djeca sa dijabetesom da prate iste mjere prevencije kao i druga djeca
Vlada Crne Gore je zarad prevencije virusa korona uvela nove mjere kojih se moraju pridržavati svi građani Crne Gore.
Zatvoreni su brojni lokali, ugostiteljski objekti, novi je način trgovine u prodavnica a na građane se apeluje da ostanu kući i izbjegavaju gužve. Nadležni stalno apeluju da je bitno redovno pranje ruku ali i održavanje slocijalne distane. Djeca treba da budu u kućama a ne na igralištima iako su najmanje ugrožena kategorija. Sa druge strane posebno se mora voditi računa o stanovnicima sa hroničnim oboljenjima, pa se mnogo roditelja raspitivalo o mjerama prevencije kada su u pitanju djeca sa dijabetesom.
Doktor Nebojša Gulić, predsjednik Udruženja roditelja djece sa dijabetesom “Beta”, naglašava da nema mjesta panici. Potrebno je pratiti mjere prevencije i držati se zvaničnih uputstava koja se svakodnevno plasiraju od strane Instituta za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja. Dobra disciplina je ključ svega.
“U kontaktu smo s roditeljima ovih dana, postoji velika zabrinutost, jer kod svake infekcije dolazi do poremećaja kontrole šećera kod djece s dijabetesom. Posebno su uznemireni jer u medijima se stalno napominje da su zbog COVID – 19 infekcije, najviše ugrožene osobe s hroničnim bolestima. A dijabetes spada u tu kategoriju. U Crnoj Gori trenutno ima oko 200 djece s dijabetesom tip 1”, kaže za FOS doktor Nebojša Gulić.
Naglašava da su mjere prevencije i te kako bitne za sve mališane bez obzira da li imaju neku hroničnu bolest ili ne, a to prije svega podrazumijeva redovno održavanje higijene ruku i izbjegavanje bliskih kontakata.
“Djeca s dijabetesom bi trebala pratiti iste mjere prevencije kao i druga djeca. Najznačajnija je higijena ruku, uzimanje dovoljno tečnosti, izbjegavanje bliskih kontakta. Broj djece koja su u svijetu oboljela od Corona virusa je jako mali i obično prolazi s blažom kliničkom slikom. Međutim, kod djece s dijabetesom kod svake infekcije, pa čak i banalne, dolazi do poremećaja regulacije šećera, tako da bi bilo poželjno sprovesti sve mjere da se spriječi nastanak infekcije”, kaže doktor Gulić za FOS.
Ne samo za djecu oboljelu od dijabetesa već i za sve ostale mališane nadležni apeluju da je bitno da ostanu u kućama a ne da provode vrijeme na igralištima. Škole i vrtići su zatvoreni pa sada roditeljima ostaje da najmlađe animiraju u kući.
Gulić se takođe osvrnuo i na brojne druge probleme sa kojima se u našem društvu suočavaju djeca sa dijabtesom i njihovi roditelji. Prvi je, naglašava, mali broj dječijih endokrinologa.
“Trenutno u Crnoj Gori rade samo dva dječija endokrinologa (dežurstva, slobodni dani, godišnji odmori), a dječiji endokrinolozi se ne bave samo dijabetesom, već imaju i pacijente s drugim endokrinološkim bolestima. Standard je da se o djeci s dijabetesom brine dijabetes tim, koji se sastoji od dječijeg endokrinologa, sestre edukatora, nutricioniste i psihologa. Kod nas nema nutricioniste i psihologa koji su edukovani za rad s djecom s dijabetesom”, navodi Gulić.
Drugi problem je, naglašava, to što nema pnova na pola jedinica za najmlađe.
“U Crnoj Gori su dostupni najmoderniji inzulini, ali nisu dostupni u obliku koji je prilagođen najmanjoj djeci, što otežava endokrinolozima izbor terapije. Fond zdravstva je učinio veliku stvar, omogućivši da se refundiraju sredstva za nabavku senzora u inostranstvu. Ali problem je što neki roditelji nemaju nikoga u inostranstvu ko bi im ih kupio. Carina često zadržava senzore i dodatke za senzore i naplaćuje carinu i PDV. Jedan dio problema smo rješili zahvaljujući razumjevanju Fonda zdravstva Crne Gore s kojima smo imali sastanak prije godinu dana. Nadamo se da ćemo imati prilike da održimo još jedan sastanak, na kojem bi smo imali mogućnost izložiti probleme i pokušati naći rješenje”, saopštio je Gulić.
U zemljama okruženja, naglašava, postoje određene olakšice za roditelje čija djeca imaju dijabetes.
“U Hrvatskoj, Sloveniji jedan roditelj djeteta s dijabetesom ima pravo na rad s polovinom radnog vremena do 16. godine, jer se često dešava da mora ići u školu, davati inzulin i slično. Takođe, djeca s dijabetesom u okruženju imaju pravo i na ličnu nadoknadu, jer je ishrana djece s dijabetesom jako skupa, posebno ako imaju pridruženu i još neku autoimunu bolest, npr. celijakiju, što ima oko 10% djece s dijabetesom. S ovim prjedlozima smo se obratili Ministarstvu rada i socijalnog staranja, ali nismo dobili odgovor.”
U svijetu su standard predavanja o potrebama djeteta s dijabetesom, koja se svake godine održavaju u obrazovnim ustanovama, da bi nastavnici, pedagozi i psiholozi usvojili znanja o potrebama djece. Upravo takva u našim školama održavalo je i udruženje “Beta”.
“Do sada smo održali predavanje u više od 20 škola i vrtića u Crnoj Gori, a do kraja školske godine se nadamo da ćemo pokriti većinu ustanova gdje ima bar jedno djete s dijabetesom. Nadamo se da će ovakva predavanja postati standard i da neće ovisiti o entuzijazmu pojedinaca i dobroj volji menadžmenta škola i vrtića”, zaključio je Gulić.
Izvor: FOSMedia