Mediji saveznici u razbijanju negativnih uvjerenja prema LGBTIQ zajednici
LGBTIQ zajednica u Crnoj Gori u medijima ima moćne saveznike koji, kada svoju ulogu vrše u skladu sa neobavezujućim Kodeksom novinara/ki i obavezujućim zakonima, itekako doprinose smanjenju predrasuda i stereotipa i borbi protiv diskriminacije.

Mediji predstavljaju moćan instrument promocije i zaštite ljudskih prava. Imajući u vidu da se mediji nazivaju čuvarima demokratije jednog društva, te da bez poštovanja ljudskih prava, posebno osjetljivih grupa, nema govora o osnovnim principima demokratije, jasno je da mediji i ljudska prava treba da idu zajedno.
Krajem 2015. godine u Podgorici je predstavljen Zbornik radova “Predstavljanje rodnih manjinskih grupa u medijima: Srbija, Crna Gora i Makedonija” u okviru istoimenog projekta. Predmet istraživanja projekta su bile parade ponosa u Crnoj Gori i Srbiji i Nedelja ponosa u Makedoniji i način na koji su mediji pratili te događaje. Kako je tada saopšteno, crnogorski mediji imali su proaktivnu ulogu u izvještavanju o drugoj Paradi ponosa LGBTIQ osoba u Podgorici i pomogli su da taj događaj prođe u normalnoj atmosferi. Istraživanje je pokazalo da su „mediji proaktivno djelovali i senzibilisali samu javnost“. Autori su naveli da su „crnogorski medijski sadržaji i konteksti koje je proizvodila medijska zajednica u odnosu na temu Parade ponosa bili kvalitetni“. Pomenuto istraživanje potvrdilo je veliku moć medija u kreiranju sveukupne atmosfere u javnosti.
Monitoring medija tokom nekoliko mjeseci 2018. godine, nevladinih organizacija „35mm“ i SAFRA o izvještavanju medija o marginalizovanim grupama, pokazao je da su štampani mediji poštovali Kodeks novinara/ki prilikom izvještavanja o marginalizovanim grupama, ali i da su LGBTIQ osobe i bivši korisnici psihoaktivnih supstanci i dalje najnezastupljeniji u sredstvima javnog informisanja. Monitoring se bazirao na izvještavanje štampanih medija o osjetljivim grupama: mladima, osobama sa invaliditetom, ženama, žrtvama nasilja, i već pomenutim grupama. Tako i unutar grupa koje su rijetko na agendama medija, postoje grupe koje se nalaze na začelju.
Istraživanje Centra za građansko obrazovanje, rađeno u februaru ove godine, pokazuje da raste udio građana koji vjeruju da je priča o LGBT osobama prenaglašena i da su oni zapravo normalna pojava u civilizovanom svijetu. Sada je taj udio 60 u odnosu na 39 odsto u 2016. godini. Isto istraživanje pokazuje da najznačajniju ulogu u borbi protiv homofobije imaju: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, obrazovne institucije i nevladine organizacije. Da mediji imaju najznačajniju ulogu u ovoj borbi smatra šest odsto građana.
Prvu Paradu ponosa organizovao je LGBT Forum Progres u Budvi 2013. godine i tada su svi mediji izvještavali o napadima na učesnike, kao i o prijetnjama organizatorima. Nakon Budve, Kvir Montenegro je svake godine organizovao Prajd u Podgorici. Prvobitne slike vandalizma, napada i mržnje prema LGBTIQ osobama, sa oba događaja, zamijenile su priče o realnim životima pripadnika/ca zajednice. Ovakve priče doprinose smanjenu nerazumijevanja i neprihvatanja različitosti.
Za sada ne postoji sveobuhvatan monitoring medija i istraživanje o izvještavanju medija o LGBTIQ populaciji i temama u vezi sa ovim pitanjem. Ipak, primjetno jeste sve češće interesovanje medija za pomenutu populaciju. Senzacionalističke naslove i izvještaje zamjenjuju tople ljudske priče. Međutim, još uvijek medijsku pažnju na svojim leđima uglavnom nose aktivisti/kinje nevladinih organizacija koje se bave LGBTIQ pravima.
Tokom protekle decenije nevladine organizacije su organizovale različite aktivnosti posvećene predstavnicima medija i priredile materijale za bolje razumijevanje LGBTIQ prava i terminologije. Asocijacija Spektra predstavila je „Preporuke za medijsko izvještavanje o transrodnim, rodno varijantnim i interpolnim osobama“ koje predstavljaju dobar alat u svakodnevnoj praksi za novinare. I regionalne organizacije koje se bore za prava LGBTIQ osoba su medije prepoznale kao moćne i neizostavne saveznike u borbi protiv homofobije. Tako je Sarajevski otvoreni centar napravio „Priručnik za novinare/ke o profesionalnom i etičkom izvještavanju o LGBT temama“ koji predstavlja doprinos profesionalizaciji medija, ne samo u Bosni i Hercegovini, već regionalnom prostoru.
U toku je reforma crnogorskih medijskih zakona, ali aktuelni Zakon o medijima kaže da je „zabranjeno objavljivanje informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv osoba ili grupe osoba zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, vjeri, naciji, etničkoj grupi, polu ili seksualnoj orijentaciji“. I Kodeks novinara/ki Crne Gore u osnovnim načelima daje preporuke da „rasu, vjeru, nacionalnost, seksualnu orijentaciju, rodno predjeljenje, porodični status, fizičko i mentalno stanje ili bolest, kao i političku pripadnost, novinar/ka će pomenuti samo ako je to neophodno za potpunu informaciju u interesu javnosti“.
Mediji u Crnoj Gori iz godine u godinu sve profesionalnije i kvalitetnije obnašaju funkciju čuvara demokratije kada su prava LGBTIQ osoba u pitanju. Medijskim sadržajima koji su raznovrsniji doprinose da grupa, koja često trpi nasilje i diskriminaciju zbog negativnih uvjerenja javnosti, bude osnažena i ohrabrena da stane u odbranu svojih ljudskih prava. Prava koja, u odnosu na većinsku populaciju, nisu sva zakonski dostupna.
Kristina Ćetković
Novinarka i autorka romana “U svoja četri zida”
Aktivnost je dio projekta “Doprinos zaštiti ljudskih prava i promocija zdravstvene zaštite LGBTI osoba kroz jačanje svijesti i borbu protiv stigme i diskriminacije” koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.