U fokus staviti prevenciju i rano otkrivanje karcinoma

Danas se obilježava Svetski dan borbe protiv raka, koji je kao međunarodni dan usvojen na Svetskom samitu za borbu protiv raka, organizovanom pod pokroviteljstvom predsednika Francuske i generalnog direktora UNESKO-a u februaru 2000. godine u Parizu.

U Crnoj Gori je od početka 2019. godine registrovano 2.366 novooboljelih od raka, dok je od ove bolesti umrlo 1.287 osoba, pokazuju podaci GLOBOCAN-a, posebnog softvera Svjetske zdravstvene organizacije koji mjeri procjenu opterećenja populacije kancerom.

Najviše novooboljelih bilo je od raka dojke 420, zatim od pluća 418. Muškarci najčešće obolijevaju od raka pluća, prostate i debelog crijeva, a žene od raka dojke, grlića materice i debelog crijeva. Najviše oboljelih oba pola umire od raka pluća. Ovo je posljedica ekstremnog porasta zloupotrebe cigareta kod žena, kao i kod djece do 15 godina života što se zaključuje na osnovu istraživanja Instituta za javno zdravlje.

Prema procenama SZO do 2032. godine očekuje se da će oboljeti 25 miliona ljudi širom svijeta, odnosno, obolijevanje od raka će porasti za 70 odsto.

Polazeći od preporuka SZO Svetski dan borbe protiv raka ima sledeće ciljeve:

• Da ukaže da oko 30-50% slučajeva oboljelih od raka može da se spriječi ako se politika SZO maksimalno primjenjuje.
• Da je neophodan klinički tretman raka u ranoj fazi, jer se i dan danas mnogi slučajevi raka dijagnostikuju kasno.
• Stavljanje naglaska na jačanje zdravstvenih sistema kako bi se osigurala rana dijagnoza i dostupna, visokokvalitetna briga za pacijente.
• Da se pravovremenim otkrivanje raka značajno smanjuje finansijski uticaj raka: jer ne samo da je trošak liječenja mnogo manji u ranim stadijumima raka, jer i oboljeli ljudi takođe mogu nastaviti da rade i podržavaju svoje porodice i sebe, i tako mogu da pristupe efikasnom i pravovremenom tretmanu.

Očekuje se da će najveći porast i u obolijevanju i u umiranju od raka biti u nerazvijenim i u srednje razvijenim zemljama. Razlozi za to su u sve dužem životnom vijeku stanovništva, prisutnim razlikama u socioekonomskom statusu i posebno u neprepoznavanju rizičnog ponašanja i nedovoljnom korišćenju dostupnih mera prevencija.

Prevencija malignih bolesti ima veliki javnozdravstveni potencijal i predstavlja najefikasniji pristup u kontroli malignih bolesti, jer na približno dvije trećine faktora rizika koji su odgovorni za nastanak raka moguće je uticati ili ih potpuno eliminisati. Zdravi stil života i redovno obavljanje preventivnih i kontrolnih pregleda u velikoj mjeri mogu smanjiti ovu “crnu” statistiku, imajući u vidu da je čak u 90% slučajeva karcinom izlječiv, ukoliko je otkriven u ranoj fazi.

Svako može da smanji sopstveni rizik od raka ako se pridržava jednostavnih savjeta:

• Prestanak pušenja
• Pravilna ishrana i briga o tjelesnoj težini
• Kontinuirana fizička aktivnost
• Izbjegavanje alkoholnih pića
• Izbjegavanje pretjereno izlaganje suncu
• Redovne preventivne kontrole kod doktora

Redovno kontrolišite svoje zdravlje:

Ako ste muškarac starosti:
• 35 godina i više obavite sistematski pregled jednom u dvije godine;
• 50 godina i više uradite test na skriveno krvarenje u stolici jednom godišnje.

Ako ste žena starosti:
• između 25 i 69 godina posjetite ginekologa najmanje jednom godišnje;
• 30 godina i više, uradite klinički pregled dojki jednom godišnje;
• 45 godina i više uradite mamografski pregled jednom u dvije godine;
• 50 godina i više uradite test na skriveno krvarenje u stolici jednom godišnje;
• Pratiti svoju kožu i za svaku promjenu na vrijeme se obratiti ljekaru.