Pruži ruku za život, daruj krv!
Danas se obilježava Svjetski dan dobrovoljnih davaoca krvi. Ovaj dan je posvećen zahvalnosti dobrovoljnim davaocima krvi. Obilježava se da bi se istakla dimenzija “dijeljenja” i “povezanosti” davalaca krvi i pacijenata.
Davanje krvi se smatra dobrovoljnim i neplaćenim, kada osoba daje krv, plazmu ili ćelijske komponente svojom voljom i kad za to ne prima nadoknadu, bilo novčanu ili neku koja se može smatrati zamjenom za novac.
Ko može dati krv?
Krv mogu dati sve zdrave osobe :
– ako su zdrave i dobro se osjećaju
– ako imaju između 18 i 65 godina
– ukoliko zadovoljavaju granične vrijednosti hemoglobina
– svaka 4 meseca (osobe ženskog pola) i svaka 3 meseca (osobe muškog pola)
Ko ne može dati krv?
Ne mogu dati krv osobe koje:
– imaju manje od 50 kg
– imaju simptome prehlade, neke bolesti ili se jednostavno ne osjećaju dobro
– imaju promjene na koži (infekcije, osip, gljivična oboljenja)
– imaju suviše visok ili suviše nizak pritisak
– su pod terapijom ili nije prošlo najmanje 7 dana od terapije antibioticima
– se nalaze u fazi redovnog mjesecnog ciklusa (za osobe ženskog pola)
– kod kojih nije prošlo 7 dana od vađenja zuba i manjih stomatoloških intervencija
– kod kojih nije prošlo 6 mjeseci od probadanja tijela i kože (pirsing), tetoviranja ili pojedinih hirurških intervencija i transfuzije krvi.
Koja količina krvi može da se daje?
Prosječna odrasla osoba ima 70 ml krvi na kilogram tjelesne težine i može dati trinaesti dio od ukupne količine. Primjer: osoba koja ima 70 kg i oko 5 do 5,5 litara krvi može dati do 450 ml krvi.
Da li je davanje krvi bolno?
Ne. Krv se daje iz vene u pregibu lakta i bolan je samo ubod igle. U odnosu na ukupan značaj i čin davanja, bol je zanemarljiv i trenutan.
Da li postoji koristan savjet o pripremi za davanje krvi?
Posebna priprema za davanje krvi nije potrebna, ali da bi se što bolje osjećali pri davanju krvi, pogotovo ako je to prvo davanje, određeni savjeti mogu da budu od koristi. Preporučuje se da prije davanja krvi osoba bude odmorna, da je prethodne noći spavala dovoljno, da je uzela lagani obrok i izvjesnu količinu tečnosti (4 čaše vode 1-2 sata prije davanja krvi).
Kako se ponašati posle davanja krvi ?
Posle davanja krvi, zavoj na pregibu lakta ne treba skidati sledeća dva sata. Toga dana treba da se unosi tečnosti nešto više nego uobičajeno. Posle davanja krvi ne treba pušiti 2 sata. Poželjno je izbjegavati alkohol, pregrijane prostorije kao i dugotrajno stajanje. Preporučuje se osobama koje se profesionalno bave opasnim poslovima (rad na visini, vožnja) da tog dana ne rade.
Za koliko se nadoknadi krv?
”Tečni” dio krvi se nadoknadi iz rezervi za tridesetak minuta, a ćelijski elementi za 30 do 60 dana. Najsporije se nadoknađuje gvožđe i zato je razmak između dva davanja 3 do 4 meseca.
Za šta se koristi uzeta krv?
U savremenoj terapiji samo 10% uzetih jedinica krvi se koristi kao puna krv. Radi što bolje iskorišćenosti jedinica krvi se deli na komponente koje se koriste kod mnogobrojnih stanja koja to zahtijevaju.
Kako se krv “konzerviše” tj.čuva?
Krv se čuva u specijalnim plastičnim kesama u koje je uzeta. U kesama se nalazi odgovarajuća količina rastvora koji, pri odgovarajućoj temeperaturi (+4°C), omogućava čuvanje krvi 35 dana pa i duže.
Šta se kontroliše u krvi davaoca?
Svaka jedinica krvi, a to znači krv svakog davaoca obavezno se kontroliše na:
– krvno grupnu pripadnost
– prisustvo iregularnih antitijela
– izazivače bolesti koje se mogu prenijeti putem krvi (transmisivne bolesti) kao što su izazivači žutice, AIDS-a (SIDE) i sifilisa.
Ni SIDA ni bilo koja druga bolest ne može se dobiti davanjem krvi. Sav pribor koji se koristi za prikupljanje krvi je sterilan i koristi se samo jednom, a baca se posle upotrebe.
Rasprostranjenost krvnih grupa u svijetu
Krvna grupa A
Ova krvna grupa je najviše rasprostranjena u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Skoro polovina populacije u Danskoj, Norveškoj, Austriji i Ukrajini ima ovu krvnu grupu.
Krvna grupa B
B krvna grupa je dosta rijetka u Evropi (oko 10%) a opet je češće zastupljena u Aziji. Skoro 25% populacije u Kini ima ovu krvnu grupu. Takođe B krvna grupa je zastupljena u Indiji i drugim zemljama u Centralnoj Aziji.
Krvna grupa O
O krvna grupa je najzastupljenija širom planete. Posebno je zastupljena među Aboridžinima u Australiji, keltskim narodima, kao i onima koji žive u Zapadnoj Evropi i u Americi.
Krvna grupa AB
Ab je najrjeđa krvna grupa i zastupljena je sa čak 10% u Japanu, Koreji i Kini dok je u drugim regionima dosta rijetko zastupljena.
Benefiti dobrovoljnog davalaštva
Spašavaš i do 3 života
Od jedinice krvi koju daješ izdvajaju se 3 komponente krvi i to najčešće eritrociti (crvena krvna zrnca), trombociti (krvne pločice) i krvna plazma. Tako da 3 pacijenta dobijaju ove komponente i ti si višestruko pomogao.
Traje vrlo kratko
Sam proces davanja krvi traje nekih 30 minuta sa sve pregledom i popunjavanjem upitnika. Ne gubiš mnogo i u isto vreme mnogo daješ.
Provjeravaš svoje zdravstveno stanje
Prije samog davanja krvi proverićeš nivo hemoglobina u krvi, koji mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce i iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene. Ukoliko postoje odstupanja koja se ponavljaju biće urađena krvna slika.
Pomažeš nekome
Altruizam je pojam koji označava da ste spremni da nekome nešto učinite, a da pri tome ne tražite nikakvu nadoknadu. Davanjem krvi pomažete nepoznatim osobama i samim činom se osećate bolje jer znate da ste napravili promjenu.
Prema preporukama SZO, da bi jedna zemlja raspolagala dovoljnim količinama krvi za potrebe svojih građana za svakodnevno liječenje i slučajeve urgentnih stanja i vanrednih situacija, neophodno je da procenat davalaštva krvi bude 4 – 5% populacije.
U Crnoj Gori još uvijek nije dostignut taj procenat. Prema podacima Zavoda za transfuziju krvi, nivo dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori iznosi 2,8 odsto.
Stoga, nemoj da čekaš.
Pruži ruku za život. Daruj krv!