Koliko je dobar san važan za razvoj djeteta?
Roditelji su oduvijek primjećivali da spavanje direktno utiče na raspoloženje djeteta, većina će se složiti da utiče i na koncentraciju i učenje, ali istraživanja pedijatara svakim danom potvrđuju nove veze i sa fizičkim zdravljem djeteta. Dobar san je za djecu važan koliko i ishrana i fizička aktivnost.

Dovoljna količina sna umanjuje rizike od raznih oboljenja, od dijabetesa do gojaznosti i srčanih problema. Dok dijete spava, tijelo „preslaže“ neurotransmitere – hemikalije koje omogućavaju komunikaciju moždanih ćelija.
Eksperti su nedavno uspjeli da demonstriraju da spavanje omogućava moždanim ćelijama da svake noći izbace iz sistema toksine koji bi mogli da izazovu bolesti.
Benefiti dobrog sna
Posle mnogobrojnih istraživanja, eksperti prepoznaju 7 najvažnijih benefita dobrog sna za zdravlje i razvoj djeteta, a to su:
1. Spavanje podstiče rast– Hormon rasta najviše se luči tokom faze dubokog sna. Priroda je zaštitila bebe postarajući se da oko 50% sna provedu baš u toj fazi, dok su italijanski naučnici posmatrajući djecu sa umanjenim nivoom hormona rasta utvrdili da oni u fazi dubokog sna provedu manje vremena nego prosječna djeca.
2. Spavanje pomaže srcu– Stručnjaci svakim danom pronalaze više veza između poremećaja sna i kardiovaskularnih oboljenja kod djece. Po riječima dr. Džefri Durmera, specijaliste sa univerziteta u Atlanti, kod djece sa poremećajem sna dolazi do pretjerane uzbuđenosti mozga što dovodi do aktiviranja takozvanog „bori se ili bježi“ efekta i po stotinu puta za noć. Kod takve djece nivoi glukoze u krvi i kortizola ostaju uvećani i preko noći što je povezano sa razvojem dijabetesa, gojaznosti i oboljenjima srca.
3. Spavanje utiče na kilažu– Kada smo dovoljno jeli, naše masne ćelije stvaraju hormon Leptin koji nam signalizira da prestanemo da jedemo. Manjak sna remeti lučenje ovog hormona i djeca nastavljaju da traže hranu, tako da vremenom, djeca sa manje sna od potrebnog imaju veće šanse da postanu gojazni.
4. Spavanje pomaže u borbi s bakterijama– Tokom sna, djeca (a i odrasli) proizvode proteine poznate kao Citokini, na koje se tijelo oslanja tokom borbe protiv infekcija, bolesti i stresa. Osim što se bore sa bolestima ovi proteini nas takođe čine pospanim, što objašnjava zašto se pod gripom ili prehladom osjećamo iscrpljeno, što nas tjera da odmaramo, što opet ubrzava ozdravljenje. Utvrđeno je da odrasli koji spavaju manje od 7 sati imaju čak 3 puta veće šanse da pokupe prehladu kada dođu u dodir sa virusom od onih koji spavaju 8 ili više sati. Za malu djecu nema dovoljno informacija, ali studije o tinejdžerima pokazuju da zabelježene bolesti opadaju sa dužim noćnim spavanjem.
5. Spavanje smanjuje rizik od povreda– Djeca su uopšteno nespretnija i impulsivnija kad ne dobijaju dovoljno sna. Jedno istraživanje na kineskoj djeci je pokazalo da čak 90% školske djece koja su imala dvije ili više povreda u toku 12 mjeseci posmatranja, spavala su manje od 9 sati tokom noći.
6. Spavanje poboljšava pažnju kod djece– Djeca koja do treće godine konstantno spavaju manje od 10 sati dnevno imaju tri puta veće šanse da do šeste godine imaju problema sa hiperaktivnošću i impulsivnošću. Simptomi sindroma poremećaja pažnje i nedostatka sna kod djece su gotovo identični. Ne možemo znati koliko djece je pogrešno dijagnostifikovano, ali je veoma važno da se nedostatak sna izuzme prije nego se da dijagnoza sindroma poremećaja pažnje il ADHD, jer će i umorna djeca pokazati nedostatak pažnje i koncentracije.
7. Spavanje poboljšava učenje– Vaša beba može izgledati mirno dok spava, ali njen mozak je veoma zauzet tokom cijele noći. Naučnici sa Univerziteta Kolumbija su dokazali da novorođenčad zapravo uče tokom sna. Oni su puštali određene zvuke novorođenčadima koje bi pratilo nježno duvanje vazduha u oči. Već posle 20 minuta bebe koje su bile između 1 i 2 dana stare su naučile da očekuju nalet vazduha, pa bi skupljale oči čim bi čule zvuk koji mu prethodi. Spavanje pomaže učenju kod djece svih uzrasta. Popodnevna dremka izgleda ima posebnu važnost. Istraživanjem na Univerzitetu u Masačusetsu je utvrđeno da, dok su igrali igru Memorije, djeca predškolskog uzrasta su posle nedelju dana bez popodnevnog sna (od oko 70 minuta) pamtila 15% manje.
Koliko sna djeci treba?
Na kraju, koliko je zapravo potrebno sna? Usled svakodnevnog napretka u razumijevanju veze spavanja i organizma i preporučena količina sna se donekle mijenja, pa su preporuke Svjetske zdrastvene organizacije sljedeće:
– 0-3 mjeseca – 14-17 sati
– 4 -11 mjeseci – 12-15 sati
– 1-2 godine – 11-14 sati
– 3-5 godina – 10-13 sati
– 6-13 godina – 9-11 sati
– 14-17 godina – 8-10 sati
– 18-25 godina – 7-9 sati
– 26-64 godina – 7-9 sati
– 65+ godina – 7-8 sati
Biljana Smolović