10. oktobar Svetski dan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje je definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, može produktivno da radi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.

Kakve su mentalno zdrave osobe?

Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna i pozitivna, u stanju je da brine o drugima i sebi. Ovakva osoba prihvata druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na svom radnom mjestu, doprinosi zajednici, ima kapacitet da se nosi sa životnim teškoćama i stresovima koji su sastavni dio svakog životnog puta.

Mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja su određeni od strane višestrukih i interaktivnih faktora, kao što su: socijalni, psihološki, biološki, faktori generalnog zdravlja i bolesti itd. Međutim, oni se mogu podijeliti na dvije velike grupe faktora, to su:

1. Spoljašnji faktori – sredina u kojoj dijete ili odrasla osoba živi, odnosno okruženje, uslovi života, životni stilovi, dinamika života i rad, da li osoba kroz život ima ili nema neka traumatska iskustva kao što su teški gubitci, zlostavljanje, zatim da li se izlaže rizičnim ponašanjima npr. zloupotreba supstanci koje izazivaju zavisnost i sl.;

2. Unutrašnji faktori odnosno genetske predispozicije za nastanak neke mentalne bolesti, odnosno ranjivost osobe.

Najveća osjetljivost i sklonost mentalnim poremećajima, utvrđena je kod ljudi koji se nalaze u nepovoljnom položaju, te se ona objašnjava faktorima kao što su osjećaj nesigurnosti i beznadežnosti, brzih i iznenadnih promjene u društvu i rizika od mogućeg nasilja i fizičkih bolesti.

Prema pokazateljima, u svijetu ima preko 400 miliona ljudi koju boluju od neke mentalne bolesti, a daleko veći broj stanovnika ima neki oblik prolaznih mentalnih poteškoća. Prema istraživanjima svaki drugi Evropljanin kroz život prođe kroz neki oblik mentalne teškoće.

Mentalne bolesti uzimaju sve više maha naročito u zapadnoj civilizaciji zbog čitavog niza promjena i uticaja koji obilježavaju savremeni način života i rada, promjena strukture i uloge porodice, negativni uticaji tehnološkog razvoja itd. Istraživanjima je utvrđeno i kako se stope mentalnih bolesti udvostručuju u dijelovima svijeta nakon ratnih ili drugih katastrofa.

Prema stručnim procjenama, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem Evropljana, iza kardiovaskularnih bolesti.

Stoga, mentalne teškoće i mentalne bolesti više nije moguće ignorisati nego ih je potrebno prevenirati i liječiti.

Kako zaštiti mentalno zdravlje stanovnika? 

Za zaštitu mentalnog zdravlja važno je osigurati mehanizme koji štite mentalno zdravlje ljudi, koji povećavaju mentalnu stabilnost i emocionalnu ravnotežu većine stanovnika zajednice. Isto tako, potrebno je podizati svijest o ličnoj odgovornosti za zdravlje.

Društvena klima koja poštuje i štiti osnovna ljudska, politička, socio-ekonomska i kulturna prava je fundamentalna za promociju mentalnog zdravlja. Ako u društvu ne postoji sigurnost i sloboda koja se garantuje kroz poštivanje ovih prava , teško je pričati o mentalnom zdravlja na višem nivou.

Očuvanje mentalnog zdravlja u okruženju temelji se na:

• prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja svih starosnoh kategorija (osnaživanje djece, mladih i odraslih raznim preventivni programima koji podržavaju lični rast i razvoj i jačaju zaštitne mehanizme za suočavanje sa teškoćama)

• boljim razumijevanjem ljudskog ponašanja u globalnom i lokalnom okruženju, praćenjem trendova, načina života, socio-ekonomskih uslova i drugih faktora koji utiču na psihičke smetnje ljudi u najširem smislu

• razvijanjem dostupnih stručnih usluga podrške (zdravstvene usluge i usluge psihološkog savjetovanja/psihoterapije u neposrednom okruženju u kojemu ljudi žive i rade)

Šta sami možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje?

Za očuvanje mentalnog zdravlja osnovne su preporuke:

1. Razvijati zdrave životne navike i stilove te birati zdrav život koji uključuje zdravu ishranu, fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima (prvenstveno u porodici, sa prijateljima ali i na radnom mjestu).

2. Ukoliko osoba ima loše ili teške odnose sa drugima koji je opterećuju, ukoliko teže komunicira sa drugim ljudima dobro je da se uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije koje vode stručnjaci. Potrebno je naučiti bolje razumjeti sebe i druge.

3. Prepoznati sopstvene teškoće i smetnje, naročito kada osoba ima osjećaj da je teškoće preplavljuju i da se ne može sa njima sama nositi. Stoga je neophodno posavjetovati sa svojim ljekarom koji će pružiti adekvatnu pomoć i podršku.

Važno je više pažnje posvetiti prepoznavanju ranih simptoma teškoća, pa i skrivenih simptoma koji se često javljaju u vidu raznih tjelesnih smetnji koje nemaju utvrđen jasan uzrok, npr. u vidu hroničnih bolova glave, bolova u leđima i želucu, lupanja srca, teškoća disanja i drugih raznih problema koji su često maskirane reakcije na stres, a ponekad i znaci depresije.

Svetska zdravstvena organizacija danas obilježava Svetski dan mentalnog zdravlja, dok je ove godine fokus na mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Na linku koji se nalazi u nastavku možete pogledati video u kome su prikazni 6 načina kako možete promovisati mentalno zdravlje na radnom mjestu.  

https://www.facebook.com/WHO/videos/847559008748529/

Prema riječima SZO, nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!

Ukoliko vam je potrebna stručna podrška da prevaziđete poteškoće sa kojima se susrećete, možete posjetiti Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Podgorici ( Blok V, Trg Nikole Kovačevića br.6 tel. 020 481 928 ) ili Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore ( tel. 020 225 842, 020 412 497 ).