10. oktobar Svetski dan mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje je definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, može produktivno da radi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.

Kakve su mentalno zdrave osobe?

Osoba dobrog mentalnog zdravlja je zadovoljna i pozitivna, u stanju je da brine o drugima i sebi. Ovakva osoba prihvata druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je na svom radnom mjestu, doprinosi zajednici, ima kapacitet da se nosi sa životnim teškoćama i stresovima koji su sastavni dio svakog životnog puta.

Mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja su određeni od strane višestrukih i interaktivnih faktora, kao što su: socijalni, psihološki, biološki, faktori generalnog zdravlja i bolesti itd. Međutim, oni se mogu podijeliti na dvije velike grupe faktora, to su:

1. Spoljašnji faktori – sredina u kojoj dijete ili odrasla osoba živi, odnosno okruženje, uslovi života, životni stilovi, dinamika života i rad, da li osoba kroz život ima ili nema neka traumatska iskustva kao što su teški gubitci, zlostavljanje, zatim da li se izlaže rizičnim ponašanjima npr. zloupotreba supstanci koje izazivaju zavisnost i sl.;

2. Unutrašnji faktori odnosno genetske predispozicije za nastanak neke mentalne bolesti, odnosno ranjivost osobe.

Najveća osjetljivost i sklonost mentalnim poremećajima, utvrđena je kod ljudi koji se nalaze u nepovoljnom položaju, te se ona objašnjava faktorima kao što su osjećaj nesigurnosti i beznadežnosti, brzih i iznenadnih promjene u društvu i rizika od mogućeg nasilja i fizičkih bolesti.

Prema pokazateljima, u svijetu ima preko 400 miliona ljudi koju boluju od neke mentalne bolesti, a daleko veći broj stanovnika ima neki oblik prolaznih mentalnih poteškoća. Prema istraživanjima svaki drugi Evropljanin kroz život prođe kroz neki oblik mentalne teškoće.

Mentalne bolesti uzimaju sve više maha naročito u zapadnoj civilizaciji zbog čitavog niza promjena i uticaja koji obilježavaju savremeni način života i rada, promjena strukture i uloge porodice, negativni uticaji tehnološkog razvoja itd. Istraživanjima je utvrđeno i kako se stope mentalnih bolesti udvostručuju u dijelovima svijeta nakon ratnih ili drugih katastrofa.

Prema stručnim procjenama, depresija će do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem Evropljana, iza kardiovaskularnih bolesti.

Stoga, mentalne teškoće i mentalne bolesti više nije moguće ignorisati nego ih je potrebno prevenirati i liječiti.

 

Kako zaštiti mentalno zdravlje stanovnika? 

Za zaštitu mentalnog zdravlja važno je osigurati mehanizme koji štite mentalno zdravlje ljudi, koji povećavaju mentalnu stabilnost i emocionalnu ravnotežu većine stanovnika zajednice. Isto tako, potrebno je podizati svijest o ličnoj odgovornosti za zdravlje.

Društvena klima koja poštuje i štiti osnovna ljudska, politička, socio-ekonomska i kulturna prava je fundamentalna za promociju mentalnog zdravlja. Ako u društvu ne postoji sigurnost i sloboda koja se garantuje kroz poštivanje ovih prava , teško je pričati o mentalnom zdravlja na višem nivou.

Očuvanje mentalnog zdravlja u okruženju temelji se na:

• prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja svih starosnoh kategorija (osnaživanje djece, mladih i odraslih raznim preventivni programima koji podržavaju lični rast i razvoj i jačaju zaštitne mehanizme za suočavanje sa teškoćama)

• boljim razumijevanjem ljudskog ponašanja u globalnom i lokalnom okruženju, praćenjem trendova, načina života, socio-ekonomskih uslova i drugih faktora koji utiču na psihičke smetnje ljudi u najširem smislu

• razvijanjem dostupnih stručnih usluga podrške (zdravstvene usluge i usluge psihološkog savjetovanja/psihoterapije u neposrednom okruženju u kojemu ljudi žive i rade)

 

Šta sami možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje?

boost your mental health

Za očuvanje mentalnog zdravlja osnovne su preporuke:

1. Razvijati zdrave životne navike i stilove te birati zdrav život koji uključuje zdravu ishranu, fizičku aktivnost i kvalitetne odnose sa drugima (prvenstveno u porodici, sa prijateljima ali i na radnom mjestu).

2. Ukoliko osoba ima loše ili teške odnose sa drugima koji je opterećuju, ukoliko teže komunicira sa drugim ljudima dobro je da se uključi u razne dostupne radionice, predavanja, psiho edukacije koje vode stručnjaci. Potrebno je naučiti bolje razumjeti sebe i druge.

3. Prepoznati sopstvene teškoće i smetnje, naročito kada osoba ima osjećaj da je teškoće preplavljuju i da se ne može sa njima sama nositi. Stoga je neophodno posavjetovati sa svojim ljekarom koji će pružiti adekvatnu pomoć i podršku.

Važno je više pažnje posvetiti prepoznavanju ranih simptoma teškoća, pa i skrivenih simptoma koji se često javljaju u vidu raznih tjelesnih smetnji koje nemaju utvrđen jasan uzrok, npr. u vidu hroničnih bolova glave, bolova u leđima i želucu, lupanja srca, teškoća disanja i drugih raznih problema koji su često maskirane reakcije na stres, a ponekad i znaci depresije.

World Mental Health Day FutureLearn

Svetska zdravstvena organizacija danas obilježava Svetski dan mentalnog zdravlja, dok je ove godine fokus na mentalnom zdravlju na radnom mjestu. Na linku koji se nalazi u nastavku možete pogledati video u kome su prikazni 6 načina kako možete promovisati mentalno zdravlje na radnom mjestu.  

https://www.facebook.com/WHO/videos/847559008748529/

 

Prema riječima SZO, nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!

 

Ukoliko vam je potrebna stručna podrška da prevaziđete poteškoće sa kojima se susrećete, možete posjetiti Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Podgorici ( Blok V, Trg Nikole Kovačevića br.6 tel. 020 481 928 ) ili Kliniku za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore ( tel. 020 225 842, 020 412 497 ).