Zdravstveni značaj i dnevne potrebe za vodom
Crna Gora raspolaže sa veoma značajnim vodnim potencijalom u odnosu na ukupno bogatstvo voda i svrstava se u zemlje bogate vodama.

U nekim dijelovima svijeta je čak do 80 % svih oboljenja i oko trećine svih smrti vezano za upotrebu zdravstveno neispravne vode. U Evropi oko 120 miliona ljudi nema dostupne dovoljne količine zdravstveno ispravne vode.
Crna Gora raspolaže sa veoma značajnim vodnim potencijalom u odnosu na ukupno bogatstvo voda i svrstava se u zemlje bogate vodama. Međutim, zvanični podaci ukazuju i na značajno rasipanje ovog dragocjenog resursa, imajući u vidu da se u pojedinim vodovodnim sistemima u Crnoj Gori prosječni gubici vode za piće kreću od 40 do 74%.
Jedan od najvažnijih mjera monitoringa kvaliteta vode za piće jeste praćenje stanja vodnih objekata. Ono obuhvata ispitivanje porijekla vode, vrste i kvaliteta izvorišta, kontrolu zaštite vodnog objekta i kvalitet vode u mreži.
U Crnoj Gori sistemi za prečišćavanje otpadnih voda funkcionišu u svega nekoliko opština i pokrivaju samo procenat stanovništva u urbanom dijelu opština priključenih na kanalizacionu mrežu. Procenat stanovništva pokriven kanalizacionom mrežom varira od opštine do opštine i u prosjeku iznosi oko 67 %.
Ukoliko dođe čak i do kratkotrajnog izlaganja zdravstveno neispravnoj vodi, sve osobe, a naročito osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom (odojčad i mala djeca, trudnice, starija populacija) su pod velikim rizikom od obolijevanja.
U 2016.godini na teritoriji Crne Gore, zdravstvene ustanove Instituta za javno zdravlje i laboratorije DZ Bar vrše redovna ispitivanja vode za piće u 22 od ukupno 23 opštine. Kontrolu higijenske ispravnosti vode za piće u opštini Pljevlja sprovodi Zavod za javno zdravlje Užice.
Prema rezultatima Instituta za javno zdravlje mikrobiološki 6,6 % ispitanih uzoraka hlorisanih voda ne zadovoljava propisane norme higijenske ispravnosti, najčešće zbog povećanog ukupnog broja bakterija i identifikacije koliformnih bakterija.
Na osnovu rezultata fizičko-hemijskih ispitivanja 6,5 % ispitanih uzoraka hlorisanih voda nije odgovaralo važećim propisima. Najčešći uzrok neispravnosti bio je nedovoljna koncetracija ili potpuno odsustvo rezidualnog hlora kao i povećana mutnoća u periodu obilnijih padavina.
Voda čini više od 60 % našeg tijela, pomaže u disanju, reguliše tjelesnu temperaturu, pomaže u funkciji mišića, prenosi hranljive sastojke i odnosi štetne, pomaže u održavanju kože (pH balans). Voda učestvuje u svim metaboličkim procesima u organizmu. Njen sadržaj u pojedinim tkivima je različit: u plazmi ima 92%, a u eritrocitima 70% vode. Svi digestivni sokovi sadrže veliki procenat vode; u urinu je ima 97%.
Dnevne potrebe vode u organizmu zavise od više faktora: klime, navika u ishrani, fizičke aktivnosti, tjelesnog sastava samog organizma itd. Pod odgovarajućim unošenjem vode se podrazumijeva ona količina vode koja omogućuje izlučivanje 1200 – 1500 ml urina na dan.
U ljetnjem periodu unošenje vode se mora povećati na 2400 do 3000 ml kako bi se održao ovaj volumen urina (dobar indikator odgovarajućeg unošenja vode može biti i boja urina: ako je tamno žuta, unošenje vode je nedovojno).
Količina vode kao recimo kod čovjeka zavisi od pola, uzrasta i vrste tkiva. Kod muškaraca je količina vode oko 60%, dok je kod žena oko 50%. To je uslovljeno razlikom prosječne količine masnog tkiva u organizmu muškarca (11-17%) i žene (19-22%). Količina vode u organizmu pada sa starenjem za jedan litar svakih deset godina, a najveća je kod novorođenčeta (oko 80%).
Dnevne potrebe vode mogu se izračunati na nekoliko načina:
na osnovu površine tijela, pri čemu treba imati u vidu da potrebe iznose 1500 ml/m2. Površina tijela se dobija iz nomograma površine (za djecu ili odrasle), ali se može i izračunati korišćenjem matematičke formule, a primjer:
S [ m2 ]= (visina [cm]∙težina[kg] )/3600
na osnovu energetskog unosa- 1 ml/kcal;
u odnosu na tjelesnu težinu:
djeca:
1 – 10 kg 100 – 150 ml/kg
11 – 20 kg dodati 50 ml za svaki kilogram >10
21 kg i više dodati 25 ml za svaki kilogram >20
adolescent 40 – 60 ml
odrasli 16 – 30 godina 35 – 40 ml/kg
odrasli, srednjih godina 30 – 35 ml/kg
odrasli 55 – 65 godina 30 ml/kg
odrasli stariji od 65 godina 25 ml/kg;
Dnevne potrebe ne odnose se samo na vodu za piće, već i na one količine predhodno tretirane vode koje su neophodne za pripremu hrane, i na osnovne higijenske potrebe pojedinca i domaćinstva.
Preporuke u odnosu na minimalne potrebe per capita / dan date su u tabeli.
Tabela: Minimalne preporučene količine vode
Borba protiv zagađivanja voda zahtijeva multidisciplinarni stručni pristup. Iskustvo je pokazalo da se ova borba može uspešno voditi samo uz postojanje normativnih pravnih akata koji regulišu ovu oblast.
Ustav Crne Gore je definisao da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu. Stoga, svako od nas mora imati odgovornost i obavezu da štiti i čuva životnu sredinu.
Dovoljnim unosom tečnosti vaše tijelo će biti hidrirano.
Jelena Veličković, Spec. struk. san-eko. ing.