Svjetski dan borbe protiv pušenja – Zdravstvene i socijalne posljedice nikotinske zavisnosti

Svjetske kompanije za proizvodnju cigareta koriste se raznim trikovima kako bi sa sebe otklonile krivicu, ali i sudske tužbe, jer su u obavezi da naglase određene činjenice. Trikovi kao na primjer slike ljudi oboljelih od raznih bolesti usljed konzumiranja duvana, poruke koje govore o štetnosti te zavisnosti.

Čak se mnogo kompanije odlučuju za boju Pantone 448 C kao boju pakovanja svojih cigareta. Naime, ova boja je izglasana za najružniju boju na svijetu, no, izgleda da to nikoga neće spriječiti da kupi tu istu kutiju koliko god nedopadljive boje ona bila.

Sa druge strane, iste te kompanije dodaju supstance koje su izuzetno štetne, ali čine da ukus cigareta bude prijatniji. Baš zbog tih supstanci, koje čine da su cigarete čulima dopadljivije, stvara se još jača nit zavisnosti i zato je danas mnogo teže prekinuti sa pušenjem nego što je to bio slučaj prije 20 godina.

Sada je red na mene da se poslužim trikovima i osvrnem na istinu o štetnosti konzumiranja cigareta.

U sastav cigareta odnosno duvana ulaze: nikotin, katran, ugljen monoksid, cijanid, amonijak, farba, arsenik, butan, sirćetna kiselina, metan, itd.

Nikotin je tečan, bezbojan i bez mirisa. Ova psiho-aktivna supstanca stvara jaku zavisnost i glavni je uzrok apstinencijalne krize kod ljudi koji su u fazi odikavanja. Nikotin je jedan od jačih otrova, brzo djeluje i može prouzrokovati razdražljivost. O ogromnoj toksičnosti ove supstance govori i činjenica da se zbog svog otrova nikotin koristi kao insekticid.

Katran sadrži stotine hemikalija, koje nastaju u procesu sagorijevanja duvana, od kojih je na desetine kancerogeno. Katran se taloži u pojedinim dijelovima respiratornog sistema oštećujući bronhije i plućno tkivo. Jedna od materija koja se oslobađa kada je duvan izložen visokim temperaturama je fenol. Fenol je kancerogena supstanca koja se koristi za pravljenje boje i lijepka.

Pušači brže stare i ranije umiru. Češće traže medicinsku pomoć, sve njihove bolesti se teže liječe, a sve bolesti pušača imaju pušenje kao svoj uzrok i/ili faktor. Svaka popušena cigareta smanjuje život pušača za 8-13 minuta. Na to možemo nadovezati podatak Svjetske zdrastvene organizacije da svaki četvrti pušač umire od bolesti prouzrokovane nikotinskom zavisnošću.

Pušači uglavnom imaju problem sa takozvanim jutarnjim pušačkim kašljem. U toku noći disajni putevi se odblokiraju, ali kada zapale svoju prvu cigaretu tog dana dolazi do ponovnog blokiranja i kašalj prestaje. Poslije svake cigareta u plućima se zadrži 20-40g katrana, a za dvadeset godina ta količina katrana može dostići jedan kilogram koji ima kancerogeno dejstvo.

Pušači imaju 15% veći rizik od oboljenja i umiranja od neke bolesti respiratornog sistema. Svaka popušena cigareta povećava krvni pritisak i ubrzava rad srca. Pušači imaju povećan nivo holesterola u krvi i često pate od gojaznosti.

Karcinom pluća je bolest koja uglavnom pogađa pušače, čak 90% ljudi oboljelih od ove vrste karcinoma bili su dugogodišnji pušači. U većini zemalja ovo je najsmrtonosnija vrsta kancera, a posljednji podaci govore da u Crnoj Gori svake godine oboli od 200 do 250 ljudi.

Situacija nije manje alarmantna ni kada je riječ o karcinomu grkljana, pa tako među oboljelima oko 95% ljudi su pušači. Dugogodišnja izloženost pasivnom pušenju tri puta povećava rizik za razvoj malignih tumora grla.

Pasivno pušenje, kako su mnoga istraživanja dokazala, jednako je opasno kao i aktivno. U našoj zemlji je pušenje dozvoljeno na gotovo svim javnim mjestima, a prostorije u kojima je zabranjeno konzumiranje cigareta najčešće nisu fizički odovojena od pušačke zone.

Možemo se, dakle, složiti da su nepušači u našem okruženju nezaštićeni i konstantno neželjeno izloženi otrovu koji pušači samovoljno konzumiraju, ne razmišljajući gdje se dim širi i ko ga tom prilikom udiše. Pasivni pušači su dio toksične sredine zbog manjka svijesti sugrađana koji konzumiraju duvanske proizvode i zbog nepoštovanja zakonske regulative o pušenju u/na javnom prostoru.

Pušenje nije privatna stvar već problem društva.

Vaš je red da mislite na sebe i svoju okolinu.

Jovana Ivanović