Svjetski dan borbe protiv pušenja – Karakteristike nikotinske zavisnosti

Pušenje je najprisutnija bolest zavisnosti u svijetu. Ova zavisnost smatra se glavnim ili propratnim faktorom koji je odgovoran za veliki broj smrti i oboljenja. Kako navodi Svjetska zdrastvena organizacija 2002. godine je od posljedica konzumiranja cigareta, preminulo skoro 5 miliona ljudi. Nažalost, procjenjuje se da će se do 2030. godine ta cifra povećati na čak 10 miliona.

Od osnovne škole djeca se uče o štetnosti i posljedicama aktivnog konzumiranja cigareta i pasivnog udisanja istih. To je dobar pravac osvješćivanja mladih ljudi, ali je ipak zabrinjavajuća činjenica da je sve niža prosječna dob u kojoj maloljetnici počinju da konzumiraju cigarete, i naravno ubrzo postaju nikotinski zavisnici.

Koliko god godina da imate u trenutku kad ovo čitate pretpostavljam da je malo toga što ne znate o cigaretama. O tome koliko su opasne po zdravlje, kako biti pasivan pušač je ništa manje bezazleno, kako utiču na djecu, na trudnice, itd.

Znate sve i ništa od toga nije pozitivno. Međutim, to vas i/ili neku vama blisku osobu neće spriječiti da “zapalite još jednu”. Zato bi možda bilo zanimljivije i direktnije predstaviti par statističkih činjenica koje možda niste dosad pročitali/čuli.

– Jedna cigareta sadrži čak 4 800 hemikalija, od kojih 69 mogu izazvati kancer;

– Da, rekli smo, pasivno pušenje nije bezazleno. Od pasivnog pušenja u Sjedinjenim Američkim Državama umire oko 50 000 ljudi godišnje. U Crnoj Gori od istih posljedica umire oko 1 350 ljudi;

– Svako dana u svijetu se konzumira oko 15 milijardi cigareta;

– Otprilike 69 procenata pušača želi da prekine svoju zavisnost;

– Prvi Evropljanin, po povratku iz kolonizovane Južne Amerike, koji je pokazao ljudima svoj novi pušački hobi bio je ubrzo uhapšen. Njegovi sunarodnici su vjerovali da ga je zaposjeo đavo, zbog dima koji je izbijao iz njegovih usta i nosa. Ubrzo nakon toga i godinama kasnije, u najvećem dijelu Evrope, pušači su bili ugnjetavani, mučeni, ubijani ili im se oduzimala imovina;

– Zavisnici od pušenja cigareta će najčešće donijeti odluku o odvikavanju u ponedjeljak;

– Pušači ranije sijede;

– Pušači, u poređenju sa nepušačima, imaju 200 do 400% više šanse za dobijanje srčanog udara;

– Unos nikotina u organizam smanjuje nivo elastina, pa tako mladolika i čvrsta koža se brže bora i opušta;

– Urea, koja je glavni sastojak urina, dodaje se u sastojke cigareta kako bi se poboljšao njihov ukus.

Bilo da redovno konzumirate cigarete ili duvan, svakako spadate u grupu zavisnika od nikotina. Ta zavisnost može biti fizička i psihička. Od toga na koji način unosite nikotin i kako ga vaš organizam (ne)prihvata i kako se shodno njemu mijenja, uslovljena je fizička zavisnost od istog.

O tome koliko je jak uticaj nikotina govori činjenica da mu je potrebno samo sedam sekundi, nakon što se udahne dim cigarete, da dopre do centralnog nervnog sistema.

Kada čovjek počinje da puši i počinje da bude zavisan može se javiti trovanje nikotinom, koje se manifestuje kroz vrtoglavicu i mučninu i/ili povraćanje. Kasnije se tijelo navikne i prividno uživa u konzumaciji cigareta, dok se iznutra muči i kasnije svoje rane ispoljava kroz bore, podočnjake, opuštenost kože, fleke po tijelu, loš zadah, ili neke ozbiljnije zdrastvene probleme, itd.

Kada krenete sa odvikavanjem od cigareta shvatićete da taj proces liči odvikavanju od neke vrste narkotika. Nemojte da vas ova činjenica vrijeđa, što se jedna zavisnost poredi drugom, težom, već razmislite koliko je vaša zavisnost zabrinjavajuća, opasna i teška.

A to možemo potvrditi sljedećim. Ako se pušač odrekne duvana njegov organizam opet pravi promjenu i pokušava da se prilagodi odsustvu nikotina. Tada se javljaju nuspojave kao nervoza, nestrpljenje, bijes, depresija, nesanica, povećan apetit i usporen rad srca.

Psihološka zavisnost je nemogućnost prekidanja određene navike. Ponekad je ova vrsta zavisnosti toliko ozbiljna i jaka da osoba ne može trajno da prekine pušenje bez stručne pomoći.

Pušači najčešće puše kad su pod stresom ili u nekoj neugodnoj situaciji. Tada se može desiti da se zasite, gotovo otruju duvanom i sve nuspojave toga pokušaju zaliječiti novom cigaretom. I tako u krug razdražljivosti i pogrešnog pokušaja smirivanja čovjek truje sebe i muči svoju psihu.

Niko ne sumnja koliko je teško prekinuti ovaj niz i koliko se nadate da ćete jednom uspjeti. Bitno je da znate da niste sami u toj lošoj navici. Da milioni ljudi vuku taj teret sa sobom, teret stotine kutija cigareta i stotine eura potrošenih na iste. Stotinu dana skraćenog životnog doba.

Ali je isto toliko bitno da znate koliko ljudi se oslobodilo tog tereta i koliko pozitivnih promjena se nadovezalo na taj čin. Ako je toliko ljudi uspjelo, zašto ne biste i vi? Zato što još niste zaista, nepokolebljivo, odlučili.

Koliko puta ste rekli još samo ovaj cigar ili kutija, još samo danas i sjutra prestajem? Neka baš sjutra bude to pravo „sjutra“ kada ste konačno odlučili da prekinete svoju nikotinsku zavisnost.

U krajnjem slučaju sačekajte prvi sljedeći ponedjeljak i u novu sedmicu zakoračite spremni, zreli i voljni da mijenjate život, zdravlje, raspored finansija i okolinu, na bolje. Srećno!

Jovana Ivanović