PRIČAJMO O DEPRESIJI
Kako prepoznati i uspješno liječiti depresiju?

DEPRESIJA – sinonim za stanje bezvoljnosti, osjećanje beznadežnosti, besponoćnosti, usporene motorike i mentalne dinamike, za nedostatak motivacije, prisutvo sumornih misli i organskih promjena.
Za razliku od prolaznog tužnog raspoloženja depresija je konstatna i vidno utiče na kvalitet života (porodični, društveni poslovni) i svakodnevno funkcionisanje. Kod pojave depresije vidan je nedostatak pohvala u interpersonalnim odnosima, kao i nedostatak njegujućeg odnosa prema samo sebi. Ukoliko se vratimo na analizu životnih pozicija, ovo se može vezati za životnu poziciju: Ja nisam ok ti si ok
Depresija obuhvata prisustvo uvjerenja koja su negativna i vrlo moćna. Kada jer neko depresivan obično ima niz negativnih uvjerenja o sebi, drugim ljudima, svojoj budućnosti i svijetu koji ga okružuje.
Na primjer, takva uvjerenja mogu biti iskazana u obliku sledećih iskaza i misli:
Ja sam slab/a, beskorisan/a, neadekvatan/a, neprivlačan/a i ne zaslužujem ljubav.
Drugi ne žele da mi pomognu, hladni su, distancirani i sebični! Odbaciće me! Previše su zahtjevni!
Nikad neću dobiti što želim!
Uvjek ću se ovako osjećati!
SIMPTOMI depresije mogu biti:
• Depresivno raspoloženje
• Gubitak interesovanja ili osjećaja zadovoljstva
• Insomnija ili hipersomnija svakog dana
• Promjena težine koja je nagla
• Umor ili gubitak energije
• Osjećaj bezvrijednosti i lične neadekvatnostiu
• Smanjena sposobnost mišljenja i koncentracije
• Misli o smrti, ponovljene suicidne ideje, pokušaj suicida
Afektivni simptom ogleda se u gubitku zadovoljstva i zanimanja za život. Kognitivni simptom obuhvata smanjenu koncentraciju , memoriju , vidljivu neodlučnost, intezivan samokriticizam. Somatski simtomi obuhvataju umor, letargiju , poremećaj spavanja , bol u mišićima, leđima i glavobolje.
Gdje i kako potražiti pomoć?
Prvi i najvažniji korak jeste spoznaja da problem postoji.
Bilo od strane nekoga iz okruženja ili od same osobe koja kod sebe prepoznaje neke od simptoma depresije. Iako postoje brojni priručnici za samopomoć, dva najčešća načina za borbu sa depresijom su psihoterapija i terapija lijekovima. Postoje brojne vrste psihoterapije koje uspešno tretiraju depresiju –transakciona, kognitivno-bihejvioralna, psihoanalitička itd.
Sa druge strane, psihoterapija je proces koji može donijeti velike koristi – pored toga što otklanja simptome depresije, ona može korjenito promijeniti način gledanja na svijet. Veoma je važno povjerenja u terapeuta i da se prije počinjanja tretmana osoba uvjeri da terapeut ima neophodno obrazovanje za taj posao.
Odlazak kod doktora opšte prakse, koji će osobu uputiti u Centrar za mentalno zdravlje je takođe jedna od opcija. Preveniranje i svakodnevan rad na očuvanju mentalnog zdravlja je najbolji i najsigurniji način da se pobrinemo o o sebi izbjegnemo depresiju i depresivno raspoloženje. Čak, ukoliko se nadjemo u toj situaciji brže ćemo prepoznati simptome i na vrijeme reagovati i potražiti adekvatnu pomoć što je ključ ka brzom i efikasnom rešenju novonastalog stanja.
Samopomoć kod depresije
Depresija je kompleksan problem i ima različitih simptoma koje smo već u tekstu naveli. Postoji niz različitih aktivnosti koje možete uraditi da se osjećate bolje, samim tim prevenirati da ne dodje do depresije ili nekog dužeg osjećaja depresivnog raspoloženja.
Tjelesna vježba ima blagi antidepresivni efekat i može da popravi raspoloženje. Značajno je izabrati vježbe moje volite (šetnja, plivanje, teretana, grupni trening)
Ishrana podrazumjeva izbjegavanje šećera i rafiniranih proizvoda.Neophodan je povećan unos omega tri masti, unošenje sviježeg voća i povrća. Unošenje proteina kako bi omogućili proizvodnju serotonina i ostalh hemikalija potrebnih mozgu, koji utiču na dobro raspoloženje raspoloženje.
Briga o sebi i samonjegovanje. Važno je dobro se starati o sebi i baviti se aktivnostima u kojima uživate i nakon kojih se oježćate dobro. Možemo neke svoije svakodnevne aktoivnosti da pretovrimo u prilkike kada njegujemo sebe. Odliuka ,,Ovo radim da bih se brinuo/la o sebi,, važno je naglasiti i planirati u svojoj svakodnevnici. Npr: prelistavanje novina, čitanje knjige koja vas ispunjava sređivanje sebe itd.
Poboljšanje sna. Odlazak u krevet i ustajanje po ustaljenom rasporedu.Temperatura u sobi da bude malo svježija u odnosu na ostatak kuće, pokušati da se izolujete od buke i da u sobi bude tiho. Koristiti krevet za spavanje i isključiti tv, tablet i telefon u sobi.
Društveni kontaki. Preporučuje se da se održava kontakt sa ljudima bar jednom nedeljno. Redovan društveni kontakt popravlja raspoloženje. Ljudi su siocijala bića pa je interakcija sa drugima od ključnog značaja.Raditi na kvalitetnoj komunikascioji i unapređivanju odnosa sa ljudima čini da se osjećamo bolje , ispunjenije i sigurnije.
Ukoliko živite sa nekim ko ima problem sa depresijom evo kako možete pomoći:
1. Pokažite da želite pomoći, saslušajte bez osuđivanja i ponudite podršku!
2. Ohrabrujte ih da potraže profesionalnu pomoć!
3. Ponudite se da ih ispratite na zakazane termine sa psihoterapeutom!
4. Ukoliko je propisan neki lijek, pomozite im da ih uzimaju kako je i propisano!
5. Budite strpljivi, potrebno je vrijeme da bi se osjećali bolje!
6. Pomozite sa svakodnevnim obavezama i pomozite da osoba ima redovne obroke i ustaljen san!
7. Ohrabrujte ih da redovno vježbaju i da učestvuju u društvenim aktivnostima!
8. Naučite više o depresiji!
9. Ako razmišljaju o samopovređivanju ili su se namjerno već povređivali, nemojte ih ostavljati same! Informišite se više o tome sa stručnjacima, a u međuvremenu sklonite oštre objekte, ljekove i slično.
Ne zaboravite, kada živite sa nekim ko je depresivan, možete im pomoći da se oporavi. Ali, morate voditi računa i o sebi!
Pričajmo o depresiji!
Piše
Varja Kadić
Psiholog, psihoterapeut u edukaciji