Moždani udar – Vrste ataka i faktori rizika

Zbog svojih razarajućih posljedica po pojedinaca, njegovu porodicu i društvenu zajednicu moždani udar ili šlog je u prošlosti smatran božjom kaznom, te je u narodu dobio naziv moždana kap.

Šlog/Akutni moždani udar predstavlja oboljenje koje je treći uzrok smrti u svijetu, i ubica broj jedan u zemljama bivše Jugoslavije. Stopa smrtnosti je ogromna.  Šlog predstavlja bolest sa najvećim stepenom invaliditeta u odnosu na sve druge neurološke bolesti. Lako je zaključiti da šlog ne predstavlja samo medicinski problem, već duboko zadire u socioekonomski život pojedinaca, njegove porodice i cijelog društva. Vrlo je važno napomenuti da je vaskularna bolest mozga drugi uzrok demencije, odmah iza Alchajmerove bolesti.

Kao uvod u akutni moždani udar često se javlja Tranzitorni ishemijski atak (TIA) kao kratka epizoda neurološke disfunkcije koja ne traje duže od 60 minuta, nastaje kao posljedica nedovoljne cirkulacije u pojedinim djelovima mozga ili očne mrežnjače (retine). Dopunskim dijagnostičkim neurovizuelizacionim procedurama prisustvo akutnog infarkta mozga se ne registruje.

“Krešendo TIA” je termin koji označava prisustvo dva ili više traznitornih ishemijskih udara unutar 24 sata i ovakvo stanje zahijteva hitnu terapiju.

Tranzitorni ishemijski atak nastaje naglo, bez znakova upozorenja, bez provokacija i u 2-5% je uvod ili predznak akutnog ishemijskog moždanog udara.

Simptomi kojim se Tranzitorni ishemiski atak predsavlja su fokalne prirode i najčešće se radi o naglo nastalom gubitku vida na jednom oku, slabosti jedne polovine tijela, otežanom govoru, slabosti jednog ekstremiteta itd.

Sa druge strane Akutni moždani udar nastaje kao posljedica poremećaja moždane cirkulacije i stanja nedovoljnog protoka krvi koji bi trebalo da zadovolji potrebe neurona za kiseonikom i glukozom. Akutni moždani udar može biti fokalni i globalni, nastaje naglo i traje duže od 60 min. 

–          Akutni ishemijski moždani udar nastaje kao posljedica začepljenja  krvnog suda trombom ili embolusom, značajno je teže prirode u odnosu na hemoragijski/krvareći i javlja se  u oko 75-80% slučajeva.

–          Akutni hemoragijski/krvareći moždani udar, po tipu može biti intracerebralno ili  subarahnoidalno i  javlja u preostalih 20-25% bolesnika.

FAKTORI RIZIKA

Faktori rizika za akutni moždani udar mogu se podjeliti u dvije kategorije: faktore na koje se ne može uticati i faktore na koje se može, i mora, uticati.

A. FAKTORI RIZIKA NA KOJE SE NE MOŽE UTICATI

1. Pol –muškarci češće oboljevaju, međutim smrtnost je veća kod žena
2. Starost – sa godinama starosti rizik od nakanka akutnog moždanog udara se povećava, rizik duplira se u svakoj deceniji nakon 55 godine
3. Rasa i etnička pripadnost – pripadnici crne rase gotovo dva puta više oboljievaju u odnosu na pripadnike drugih rasa
4. Hereditet/Nasljdenost – postojanje akunog moždanog udara kod najbližih srodnika povećava rizik od razvoja ovogoboljenja. Ovaj podatak može se pukašti obajsniti različitim mehanizmima, interakcijom genetskih faktora, faktora sredine i stila života.

B. FAKTORI RIZIKA NA KOJE SE MOŽE I MORA UTICATI

a) Jako dokumentovani faktori rizika

• Hipertenzija/povišen krvni pritisak – pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom imaju tri puta veću šansu da obole od akutnog moždanog udara, dok terapija smanjuje rizik za 36-42odsto;
• Dijabetes melitus i poremećaji gikoregulacije – učestalost novonastalog moždanog udara je dva puta veća kod pacijenta oboljelih od diabete melitisa. Nema dokaza da kontrola glikemije samnjuje rizik od nastanka ove bolesti;
• Pušenje cigareta – pušači imaju 50 odsto veći rizik za akutni moždani udar u odnosu na nepušače bez obzira na pol i starost. Prestanak pušenja vraća rizik na uobičajne vrijednosti;
• Dislipidemija ili abnormalnosti serumskih lipida – (povećanje vrijednsoti triglicerida, holesterola, LDL i HDL) –korekcija serumskih vrijednoti lipida značajno smanjuje rizk od natanka oboljenja;
• Fibrilacija pretkomora/treperenje, poremećaj ritma pretkomora – veoma značajan faktor rizika, jer je odgovorna za nastanak gotovo 50 odsto akutnog moždanog udara; antikoagulantna terapija kod ovih bolesnika značajno smanjuje rizik od nastanka akutnog moždanog udara;
• Drugi kardiološki poremećaji – (dilatativna kardiomiopatija, prolaps mitralne valvule, endokarditis, vještačke valvule, intrakardijalni kongenitalni defekti – su značajni faktor rizika; akutni infarkt miokarda je takođe udružen sa pojavom akutnog moždanog udara;

b) Potencijalni faktori rizika

• Gojaznost– indeks tjelesne mase veći od 30kg/m2, predisponira pojavu oboljenja;
• Fizička neaktivnost – fizička aktivnost predstavlja protektivni faktor za spriječavanje nastanka akutnog moždanog udara;
• Način ishrane – 5 dnevnih obroka, sačinjenih od voća i povrća može smanjiti rizik od nastanka akutnog moždanog udara;
• Zloupotreba alkohola – efekti upotrebe alkohola zavisni od doze; alkoholičari imaju  povećan rizik za nastanak akutnom moždanog udara bez obzira na pol i starost;
• Hiperhomocisteinemija – nedovoljno unošenje vitamin B12 i folne kisjeline povećava rizik od nastanka akutnog moždanog udara;
• Supstituciona terapija hormonima– povećava rizikik od nastanka akutnog moždanog udara;
• Upotreba oralnih kontraceptiva – jako je povezana sa povećanim rizikom od nastanka