Oralno zdravlje i prevencija

Čovjek koji zanemari svoje zdravlje usta i zuba izlaže se povećanom riziku da ugrozi svoje opšte zdravlje, ili da već postojeća oboljenja poprime teži tok.

Opštepoznata je činjenica da je zdravlje usta i zuba, oralno zdravlje, usko povezano sa opštim zdravljem.

Kada govorimo o oralnom zdravlju, misli se većinom na karijes i posledice karijesa, te parodontopatiju tj. oboljenja tkiva koja okružuju zub(desni i koštano tkivo). Tu su i mnoga druga infektivna oboljenja kao i tumori, oboljenja jezika i pljuvačnih žlijezda. Zasebnu grupu čine kongenitalne anomalije.
Karijes je infektivno oboljenje, uzrokovan najčesće sa dva tipa bakterija: Streptococcus mutans I Lactobacillus acidofilus. Infektivno, jer majka može da prenese te bakterije svom djetetu i taj serotip. Dakle, ako majka ima lošu situaciju u ustima, tim gore za dijete, jer će dobiti agresivniji soj bakterije (pojačana virulencija).
Ove dvije bakterije su specifične, jer u prisustvu čvrste podloge stvaraju želatinozne naslage tzv. Plak, koji se adherira na površinu zuba i u kojem se stvaraju organske kisjeline koje počinju razgradnju zubne gleđi.

Nijedna medicinska disciplina ne pokazuje tako brze efekte u prevenciji kao stomatologija. Primjer Norveške, koja je prije 30 godina imala 13 KEP, sada ima 1,8.
Plombe nisu zdravlje, plombe nisu rešenje, trudimo se da očuvamo intaktan zub, to je naš cilj.
Karijes nije crna tačka na zubu, karijes mnogo ranije počinje, poremećajem homeostaze u usnoj duplji. Taj poremećaj je uslovljen lošom higijenom, lošim navikama u ishrani ili drugim faktorima. Kada znamo šta utiče na ranu pojavu karijesa, onda smo u mogućnosti i da rano djelujemo i spriječimo oboljenje.

Redovnim uklanjanjem bakterijskih naslaga, pravilnom ishranom te izvjesnim profilaktičnim metodama, možemo vrlo lako smanjiti stopu incidence karijesa. Popravkama i vađenjem zuba to ne možemo, jednostavno u trenutnim okolnostima gubimo bitku sa karijesom.
Veoma je bitno naglasiti da prevencija karijesa kod djeteta počinje edukacijom trudnica, u smislu održavanja njihovog zdravlja i unošenja dovoljno hranjivih materija za razvoj ploda.

Nicanjem prvog zubića (donji sekutic, oko 6 mjeseca života) stvaraju se uslovi za pojavu bakterija u ustima koje traže čvrstu podlogu (Str mutans).
Majka mora da dobije instrukcije od stomatologa u pogledu oralne higijene (pranje zubića ili čistom gazom ,četkicom sa jednim snopom vlakana, ili četkicom u vidu naprstka), te instrukcije i savjete u pogledu ishrane (raznovrsna ishrana uz izbjegavanje koncentrovanih šećera, zasladjivanje napitaka i sl.).

Dojenje se preporučuje kao najbolji vid ishrane odojčeta, a ima i povoljan uticaj na razvoj orofacijalnog sistema. Ukoliko se dijete mora hraniti na flašicu, mora se voditi računa o izboru cucle, tzv. nuk cucla, anatomskog oblika, adekvatnog promjera. Obrok u tom slučaju ne bi trebalo da bude duži od 15 minuta ne tako često(5-6 obroka dnevno).
Treba nastojati da se uobroče obroci (3 glavna obroka I 2 užine), te da se ishrana flašicom što skorije zamijeni sa ishranom pomoću čase i kašičice.

Bitno je da se poslije svakog podoja ili obroka zubići operu i da na spavanje dijete ide čistih zubića. Tokom noći, kada je smanjeno lučenje pljuvačke, dozvoljena je samo čista voda ili nezaslađen čaj.
Veoma je pogrešno ponašanje roditelja koji navikavaju dijete na slatko (ta se navika brzo stvara), posebno na koncentrovane šećere tipa slatkiša, med, sokova, zaslađenog čaja i sl.

Ukoliko tako lošu naviku prati i loša higijena, posledica je tzv. cirkularni karijes, karijes flašice ili rapidni karijes, gdje za kratko vrijeme veliki broj zuba bude obuhvaćen karijesnim procesom koji počinje u vratu zuba, blizu desni I veoma je teško staviti pod kontrolu tako brzo propadanje zuba.

Zbog svega toga, zdravstvene službe (pedijatar, spec preventivne stomatologije) moraju na vrijeme da ukažu na te posledice, bilo u toku razgovora, dijeljenjem flajera, korišćenjem medija.

Suština ponašanja koje ce spriječiti pojavu karijesa je:
1. Adekvatna oralna higijena, dakle kontrola plaka, naslaga (ujutru i uveče obavezno pranje zuba, po mogućnosti i u toku dana,poslije obroka).
2. Pravilna ishrana,ne po količini, već po učestalosti unošenja hrane. Ishranu djeteta treba uobročiti (3 glavna obroka i 2 užine). Ako želimo djetetu dati slatku namirnicu ili sok, onda to uraditi poslije glavnog obroka i potom oprati zube.
3. Primjena fluorida (obavezno pasta za zube sa fluoridima). Uspjeh u redukciji karijesa sa pastama za zube sa fluoridima je toliko očigledan da se ta pojava naziva „Tiha revolucija“ u stomatologiji.
4. Redovni kontrolni pregledi kod stomatologa, po određenom planu ( u slucaju potrebe i češće), uz remotivaciju pacijenta (prebojavanje plaka organskim bojama, eventualno primjena želea sa visokokoncetrovanim fluoridima..).
5. Profilaktičke metode, zalivanje fisura i jamica, te lokalna primjena visokokonc. želea ili rastvora fluorida.
6. Specifična prevencija (korekcija ortodontskih anomalija, mukogingivalnih anomalija).
Činjenica je da čist zub ne može da oboli!!!

A kako pravilno održavati zube?
Sredstva za održavanje oralne higijene su:
• četkice za zube
• zubni konac
• četkice za međuzubni prostor.

Vlakna četkice moraju biti od najlona, dakle sintetskog porijekla, zaobljenih vrhova, glava četkice mala i dugačka drška, posebno kod djece. Mijenja se na 3 mjeseca, u slučaju potrebe i ranije.

Nova istraživanja upućuju da tzv ultrasoft (jako mekana vlakna) nisu dovoljna za uklanjanje plaka i naslaga pa je preporuka koristiti srednje tvrdoće («medium») kod odraslih, a kod djece meke četkice,»soft». Nemaju prednost, ali mogu da posluže za motivaciju električne četkice.
Postoje razne tehnike pranja zuba. Najjednostavnija tehnika je tzv horizontalna. Često je ne preporučuju jer jednom naučena prelazi u naviku. Za djecu je najpogodnija Orbanova tehnika, da se gornji zubići peru odozgo prema dolje, a donji nagore ili «kako kiša pada i kako trava raste» 

Obzirom da djeca lako uče posmatrajući roditelje, to je uputno da gledaju kako mama pere svoje zube. Djetetu treba dozvoliti da samo opere svoje zubiće, a mama je ta koja će detaljno završiti započeto pranje zubića. Dužina trajanja pranja zubića kod mladje djece je 2 do 3 minuta, a kod odraslih od 3 do 5 minuta. Kao motivaciono sredstvo, nekada je korisno prebojavanje naslaga sa organskim bojama (preparat Plaque Agent), da bi se pokazale te naslage.
Bočni prostor zuba se mora takodje očistiti od naslaga, i pri tom koristimo zubni konac, nenavosten i to kod prisutne izražene tjeskobe zuba. U većini slučajeva, izbor je interdentalna četkica, koja se koristi po uputstvu stomatologa, koji će odrediti veličinu četkice i dati savjet za njenu upotrebu. Interdentalna četkica se koristi jednom dnevno, mijenja se nakon mjesec dana, a u slučaju potrebe i ranije. Koristi se u stalnoj denticiji, dakle kada dijete dobije sve stalne zube.

Postoji pojam i tzv. hemijske kontrole naslaga – plaka. Od mnogih preparata,jedini koji ima preporuku struke je hlorheksidin (postoje razna komercijalna imena), u koncetracijama za liječenje i za prevenciju. O tome odlučuje stomatolog nakon razgovora sa pacijentom i kliničkog pregleda.

Danas su istraživanja u stomatologiji u tolikoj mjeri napredovala da su nam donijela i testove kojima odredjujemo rizik od pojave karijesa (mjerenjem broja bakterija u ml pljuvačke te puferski kapacitet pljuvačke, koliko je u mogućnosti da neutralizuje kisjelu sredinu u naslagama). Činjenica je da postoji nekoliko procenata visoko rizične djece za pojavu karijesa koji zahtijevaju veću pažnju i primjenu preventivnih i profilaktičnih metoda. Pored toga, na raspolaganju su nam određeni preparati kojima je moguće obnoviti početna razaranja u gleđi (amorfni kalcijum fosfat – Tooth Mousse pasta). To je koncept minimalne intervencije, kojim imamo za cilj da utvrdimo postojeće stanje te da saniramo početna ostećenja, bez plombiranja, uz remotivaciju pacijenta i korekcije loših navika.

Oralno zdravlje u Crnoj Gori

Cilj preventivne stomatologije da sačuvamo zube bez plombiranja. Plombe nijesu zdravlje. To je vrlo lako moguće, ako u tom procesu imamo kvalitetnu saradnju zdravstvenih vlasti i roditelja tj. građana.
U tekstu je dat naglasak na očuvanje oralnog zdravlja kod djece, jer oni pripadaju tzv. vulnerabilnoj grupi populacije. Većina savjeta se odnosi i na odraslu populaciju.

Motivacija za sve ovo mora biti stalno u fokusu pažnje,sto je interes i građana (očuvano zdravlje), ali i društva u cjelini (promocija zdravlja, smanjenje troškova liječenja uz povećanje broja zdravih osoba).

U Crnoj Gori je stomatološka zdravstvena zaštita na primarnom nivou izmještena iz državnog sektora, data u ruke privatnim stomatološkim ordinacijama. Kategorije koje imaju pravo na besplatne stomatološke usluge uz ovjerenu tj važeću zdrastvenu knjižicu su:
– Djeca do 18 godina starosti
– Studenti do 26 godina
– Penzioneri nakon 65 godina starosti (uz mogućnosti nekih oblika protetske sanacije)
– Trudnice i porodilje do godinu dana nakon porodjaja
– Lica sa invaliditetom

Svi građani imaju pravo na korišćenje dežurne stomatološke službe u slučaju hitnih stanja (bol,otok,krvarenje,povrede). Dežurstva se organizuju radnim danima od 21h tekućeg dana do 7h narednog dana i vikendom cjelodnevna dežurstva. Informacija o tome ko je dežuran stomatolog dobija se pozivom na broj Hitne pomoci.

Piše: Aleksandar Brajović, stomatolog