Vodeći njemački virolog: Korona na putu ka običnoj prehladi

Christijan Drosten iz berlinske bolnice Charité na mutaciju gleda pozitivno. Mutacijom, koja prvenstveno pogađa nazalno područje, virus bi se mogao bolje umnožavati, „što vodi ka tome da epidemija zaista vremenom oslabi", kazao je Drosten

19 jun 2020 0 comment  

Novi talas infekcija u Kini, očigledno uzrokovan mutiranim korona virusom, nije razlog za paniku. Mutacijom bi SARS CoV-2, virus koji je svijetu unio strah u kosti, uskoro mogao postati obična prehlada.

Razvoj efikasne vakcine ili ljekova protiv nove vrste korona virusa je upravo zbog toga komplikovan, jer se virus konstantno mijenja. Za oko pola godine od izbijanja pandemije, naučnici su širom svijeta registrovali 100 različitih mutacija SARS CoV-2 piše Deutsche Welle.

Ovakve varijante ili promjene su normalne, jer se genetska struktura virusa mijenja i pojavljuju se nove podvrste. Takođe se mogu promijeniti i svojstva virusa. Posljedice mogu biti slabljenje izvornog virusa, ali i to da on postane agresivniji.

Različite varijante takođe potvrđuju zašto jedan uzročnik bolesti u određenoj regiji u svijetu izazove talase infekcije različite težine, i zašto ljudi različito reaguju na infekciju.

Strah od drugog talasa u Kini

Kina, zemlja iz koje je virus potekao, je zapravo odlučnim ograničenjima kretanja uspjela da stavi pod kontrolu korona-virus SARS-CoV-2. Posljednjih sedmica su testirani samo ljudi koji su se vratili iz inostranstva.

U novije vrijeme su u pojedinim kineskim provincijama ponovo zabilježene nove infekcije, i ovoga puta je jasno da su nastale u Kini.

Pri tom su prvi testovi pokazali da Kinom kruži nova varijanta patogena. Virus SARS-CoV-2 koji je pronađen u Pekingu malo se razlikuje od onog koji je prethodno pogodio Kinu, kazao je epidemiolog kineske zdravstvene službe, Zeng Guang za list Global Times. Rezultate bi sada trebalo uporediti s analizama iz drugih zemalja kako bi se mogla pratiti linija porijekla patogena.

Konsekventne mjere zaštite

Aktuelni trag virusa odveo je zdravstvene službe bukvalno do tezge na kojoj je filetiran uvozni losos, na pijaci Xinfadi u Pekingu. No, ne zna se odakle potiče losos s obzirom da Kina tu vrstu ribe uvozi iz Norveške, Čilea, Australije, Kanade i sa Farskih Ostrva.

Prelazak virusa sa lososa na čovjeka vrlo je začuđujući. Do sada je utvrđeno da je opasnost penosa najveća kada se radi o sisarima poput konja, ovaca, zečeva ili mačaka. Kada je riječ o reptilima, ribama ili pticama rizik prenosa je, prema dosadašnjim studijama, vrlo mali.

No Xinfadi pijaca je iz preventivnih razloga ipak zatvorena. Oko 10.000 trgovaca i zaposlenih bi trebalo što je brže moguće testirati na SARS-CoV-2 virus.

Osim toga, blokirano je više stambenih blokova u južnom dijelu Pekinga i zatvorene su škole i obdaništa. Planirano otvaranje škola u Pekingu je prolongirano, sportska takmičenja i grupna putovanja u druge provincije su otkazani.

Kako nastaju mutacije?

Kako bi se umnožili, virusi koriste ćelije domaćina. Kada virusi napadnu domaćina, iz jezgra ispuštaju genetske informacije u inficiranu ćeliju. Na taj način tjelesne ćelije reprodukuju milione kopija virusa. No, kod ovakvih reprodukcija dolazi do grešaka u kopiranju, a svaka greška takođe promijeni i genetski kod virusa – on mutira.

Gdje i kako je novi korona virus SARS-CoV-2 prvi put prenesen na čovjeka do sada nije razjašnjeno. Naučnici za sada polaze od toga da se virus raširio u kineskom gradu Wuhanu. Pretpostavlja se da je protein kojim se virus vezuje za ćelije već mutirao u životinji domaćinu; možda u slijepom mišu. U svakom slučaju ova mutacija je omogućila prenošenje virusa na ljudske ćelije.

Ljudsko tijelo je u principu samo u situaciji da se obrani od ovakvih virusa. Ono proizvodi antitijela, koja ga štite do virusa i čine imunim od patogena koji uzrokuju bolesti.

Ali, ako patogen mutira, a antitijela su programirana na staru verziju uzročnika bolesti, onda su antitijela manje djelotovorna.

Iz istog razloga redovno dobijamo prehladu. Jer, naša tijela su već stvorila antitijela kod prethodne, ali za novu mutaciju patogena nemamo nova antitijela.

Jesu li mutacije opasne?

Mnogo toga upućuje da je novi talas infekcija u Kini povezan s mutiranim virusom, ali ovaj put se simptomi razvijaju sporije. Razloga za paniku nema, jer mutacija ne čini virus nužno opasnijim. Neke mutacije mogu čak znatno oslabiti virus.

Christijan Drosten iz berlinske bolnice Charité na mutaciju gleda pozitivno. Novi virus se tako „još bolje reprodukuje u nosu i bolje prenosi", kazao je virusolog ukazujući na najnovije studije. Mutacijom, koja prvenstveno pogađa nazalno područje, virus bi se mogao bolje umnožavati, „što vodi ka tome da epidemija zaista vremenom oslabi", kazao je Drosten.

Virus doduše može napasti i sluznice pluća, ali to bi uzrokovalo da se čovjek osjeća bolesnije, zbog čega ostaje kod kuće i tako sprečava dalje širenje virusa.

Jedan virus čak može mutacijama toliko oslabiti da na kraju u potpunosti nestane, što je bio slučaj sa patogenom SARS-CoV 2003. godine.

U novembru 2002. se prva epidemija SARS virusa iz Južne Kine za samo nekoliko sedmica proširila na sve kontinente. Kao prva pandemija u XXI. vijeku izazvala je veliki strah stanovništva. Iako je virus izazivao teški akutni respiratorni sindrom (SARS) od njega je za oko pola godine umrlo samo 774 ljudi.

Već u ljeto 2003. je broj novozaraženih konitnuirano opadao. U maju 2004. je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je prevladana pandemija SARS-a.

Top Tweets

https://t.co/Cnl3vnWCfr ℹ U svijetu najmanje 6️⃣0️⃣ miliona ljudi živi sa bipolarnim poremećajem. ⚠️ Za mnoge lju… https://t.co/6e6DL2qHUS
https://t.co/vWaTRqjV2A 📊 Podaci ESPAD istraživanja iz 2019. godine ukazuju da svaki šesti učenik uzrasta do 1️⃣… https://t.co/CxKsrZDUBF
https://t.co/q27YQohiwG 👉 Najprepoznatljiviji simptom migrene obično je intenzivna, pulsirajuća glavobolja, koja s… https://t.co/DPofGlip3d

logo