Kutak Zdravlja

CG u grupi zemalja sa niskom stopom obolijevanja od tuberkuloze

Broj oboljelih od tuberkuloze u Crnoj Gori u padu od 2010. godine.

Urgentni blok KCCG

Kako izgleda radni dan u Urgentnom bloku Klinicki Centar Crne Gore, zbog čega je važno da pacijenti poštuju procedure i na koji način mogu olakšati da im se pruži kvalitetna usluga, slušajte u našem razgovoru sa osobljem UB.

Moždani udar - Liječenje

Uspješna prevencija moždane ishemije je moguća. Kada govorimo akutoj fazi, terapijskim metodama je moguće prevenirati napredovanje ireverzibilnih lezija. Hronična moždana ishemija se može lečiti ljekovima i/ili hirurškim metodama. LIJEČENJE LJEKOVIMA U slučaju nemogućnosti hirurškog liječenja, pacijenta treba tretirati konzervativnim metodama sa jasnim ciljem - redukcijom ili potpunom eliminacijom faktora rizika. Nakon sprovedene hirurške revaskularizacije konzervativnim mjerama treba spriječiti progresiju osnovne bolesti i pojavu kasnih komplikacija u prvom redu restenozu rekostruisanog segmenta. Konzervativno liječenje moždane ishemije svrstava se u dvije velike kategorije: • Prevenciju cerebralne ishemije - eliminacija/redukcija/kontrola faktora rizika; • Liječenje akutnog moždanog udara - tretman arterijskih, kardioloških i hematoloških…

Moždani udar – Simptomi i dijagnostika

U osnovi akutnog moždanog udara nalazi se nedovoljnjo snabdijevanje krvlju ( kiseonikom i glukozom), nastale kako posljedica zakrčenje krvnog suda ili hipoperfuzije, što za posljedici ima smrt neurona u zoni infarkta u roku od nekoliko minuta. Infarktna zona okružena je regijom koja se naziva penumbra. Neuroni penumbre su afunkcionali ali su još uvjek vijabilni. Cilj svih terapijskih pokušaja u liječenju akutnog moždanog udara je održavanje viabilnosti i funkcionalnsti neurona penumbre.   SIMPTOMI Akutni moždani udar odlikuju nagli početak i brzi razvoj fokalnih neuroloških simptoma. Izuzetno rijetko se simptomi razvijaju postepeno. Na početku bolesti većina bolesnika ima očuvano stanje svijesti (sem…

Moždani udar – Uzroci nastanka

Akutni moždani udar predstavlja treći uzrok smrti u razvijenim zemljama (odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti) i drugi po redu uzrok smrtosti u cijelom sijetu. Prema podacima Demaerschalka i saradnika  u SAD ima oko 700 hiljada novooboljelih svake godine, svakih 5 sekundi jedna osoba doživi moždani udar, a svaka tri minuta jedna umre od akutnog moždanog udara. Broj novooboljelih od akutnog moždanog udara kreće se u rasponu od 100 do 300 novih slučajeva na 100 hiljada stanovnika godišnje, u zavisnosti od razvijenosti zemlje. Sa starošću broj se povećava, a stopa smrtnosti se nakon 55. godine duplira na svakih deset godina.…

Moždani udar – Vrste ataka i faktori rizika

Zbog svojih razarajućih posljedica po pojedinaca, njegovu porodicu i društvenu zajednicu moždani udar ili šlog je u prošlosti smatran božjom kaznom, te je u narodu dobio naziv moždana kap. Šlog/Akutni moždani udar predstavlja oboljenje koje je treći uzrok smrti u svijetu, i ubica broj jedan u zemljama bivše Jugoslavije. Stopa smrtnosti je ogromna.  Šlog predstavlja bolest sa najvećim stepenom invaliditeta u odnosu na sve druge neurološke bolesti. Lako je zaključiti da šlog ne predstavlja samo medicinski problem, već duboko zadire u socioekonomski život pojedinaca, njegove porodice i cijelog društva. Vrlo je važno napomenuti da je vaskularna bolest mozga drugi uzrok…

Samo 20% djece u svijetu ima pristup modernom liječenju

U Crnoj Gori ima oko 150 hiljada djece mlađih od 16 godina i u toj populaciji se godišnje dijagnostifikuje oko 15 do 20 novootkrivenih malignih neoplazmi.

Top Tweets

What are your #expectations for next #week? https://t.co/WvWbempLFb
U Brezni je upravo počeo naš #OnAct trening! https://t.co/QkjwLApYle
Ana Dautovic iz @UNICEFmne: "Regulacijom reklamiranja zamjenskog mlijeka se moze pozitivno uticati na ranu ishranu,… https://t.co/HNoaFPqH0f