Kutak Zdravlja

Moždani udar – Simptomi i dijagnostika

U osnovi akutnog moždanog udara nalazi se nedovoljnjo snabdijevanje krvlju ( kiseonikom i glukozom), nastale kako posljedica zakrčenje krvnog suda ili hipoperfuzije, što za posljedici ima smrt neurona u zoni infarkta u roku od nekoliko minuta. Infarktna zona okružena je regijom koja se naziva penumbra. Neuroni penumbre su afunkcionali ali su još uvjek vijabilni. Cilj svih terapijskih pokušaja u liječenju akutnog moždanog udara je održavanje viabilnosti i funkcionalnsti neurona penumbre.   SIMPTOMI Akutni moždani udar odlikuju nagli početak i brzi razvoj fokalnih neuroloških simptoma. Izuzetno rijetko se simptomi razvijaju postepeno. Na početku bolesti većina bolesnika ima očuvano stanje svijesti (sem…

Moždani udar – Uzroci nastanka

Akutni moždani udar predstavlja treći uzrok smrti u razvijenim zemljama (odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti) i drugi po redu uzrok smrtosti u cijelom sijetu. Prema podacima Demaerschalka i saradnika  u SAD ima oko 700 hiljada novooboljelih svake godine, svakih 5 sekundi jedna osoba doživi moždani udar, a svaka tri minuta jedna umre od akutnog moždanog udara. Broj novooboljelih od akutnog moždanog udara kreće se u rasponu od 100 do 300 novih slučajeva na 100 hiljada stanovnika godišnje, u zavisnosti od razvijenosti zemlje. Sa starošću broj se povećava, a stopa smrtnosti se nakon 55. godine duplira na svakih deset godina.…

Moždani udar – Vrste ataka i faktori rizika

Zbog svojih razarajućih posljedica po pojedinaca, njegovu porodicu i društvenu zajednicu moždani udar ili šlog je u prošlosti smatran božjom kaznom, te je u narodu dobio naziv moždana kap. Šlog/Akutni moždani udar predstavlja oboljenje koje je treći uzrok smrti u svijetu, i ubica broj jedan u zemljama bivše Jugoslavije. Stopa smrtnosti je ogromna.  Šlog predstavlja bolest sa najvećim stepenom invaliditeta u odnosu na sve druge neurološke bolesti. Lako je zaključiti da šlog ne predstavlja samo medicinski problem, već duboko zadire u socioekonomski život pojedinaca, njegove porodice i cijelog društva. Vrlo je važno napomenuti da je vaskularna bolest mozga drugi uzrok…

Samo 20% djece u svijetu ima pristup modernom liječenju

U Crnoj Gori ima oko 150 hiljada djece mlađih od 16 godina i u toj populaciji se godišnje dijagnostifikuje oko 15 do 20 novootkrivenih malignih neoplazmi.

Zanimljiv osvrt na istraživanje o dojenju

Crnogorske majke koje doje imaju više povjerenja u svoje tijelo od majki iz ostalih Ex-YU zemalja

Proširene vene - faktori rizika i metode liječenja

Varikozne vene, poznatije kao proširene vene predstavlaju dominantnu bolest površinskog venskog sistema i u najvećem broju slučajeva lokalizovane su na nogama.

Riječ više o zavisnosti od duvana

Pušenje duvana je dobrovoljno inhaliranje niza štetnih produkata, nastalih sagorijevanjem kako samog lista duvana, tako i niza hemijskoh dodataka i samog papira cigarete.

Top Tweets

Jelena Šofranac iz @CKCG_MRC : Važno je uvezivati sisteme davanja socijalnih i zdravstvenih usluga, naročito kad go… https://t.co/MP9u97ixVo
Prof. dr Vesna Miranović ispred @MinZdravlja : Ni u jednoj državi ne postoji bogati zdravstveni sistem. Naš sistem… https://t.co/JNDjAFYTcM
Mina Brajović iz @WHO kancelarije u #CG : Nivo privatnih plaćanja od 40% u zdravstvu, nije prihvatljiv, mora se rad… https://t.co/iHft8udejo