Štitimo prirodu kako bi zaštitili naše zdravlje!

Životna sredina utiče na naše zdravlje na mnogo načina – kroz izlaganje fizičkim, hemijskim i biološkim opasnostima koje direktno utiču na zdravlje kao i kroz povezane promjene u našem ponašanju kao odgovor na te faktore (npr. fizička neaktivnost). Faktori životne sredine igraju ulogu u više od 80% bolesti koje redovno izvještava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). […]

Životna sredina utiče na naše zdravlje na mnogo načina – kroz izlaganje fizičkim, hemijskim i biološkim opasnostima koje direktno utiču na zdravlje kao i kroz povezane promjene u našem ponašanju kao odgovor na te faktore (npr. fizička neaktivnost). Faktori životne sredine igraju ulogu u više od 80% bolesti koje redovno izvještava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Na globalnom nivou, gotovo jedna četvrtina svih smrtnih slučajeva i ukupnih bolesti može se pripisati zagađenju životne sredine. Faktori životne sredine doprinose 23% svih smrtnih slučajeva u svijetu i 36% svih smrtnih slučajeva među djecom od 0 do 14 godina.

Povezanost uticaja zagađenja životne sredine na ljudsko zdravlje je tema koja postaje sve više aktuelna. Čini se da mnogi nisu svjesni u kojoj mjeri uslovi životne sredine mogu uticati na psiho-fizičko stanje čovjeka. Uslovi životne sredine koji se brzo mijenjaju takođe mijenjaju našu izloženost zaraznim bolestima i prirodnim opasnostima kao što su: toplotni talasi, suše, poplave, požari i tropske oluje. Ove promjene uslova u kojima živimo na kraju utiču na svaku dimenziju našeg zdravlja i blagostanja, uključujući kvalitet ishrane, zarazne bolesti, nezarazne bolesti, raseljavanje i sukobe, kao i na mentalno zdravlje. Vremenski ekstremi kao što su povećanje temperature i povećanje nivoa mora i okeana uzrokuju vremenske nepogode što dovodi do povreda i smrtnih slučajeva, pojave respiratornih alergija, kao i pojave bolesti koje se prenose vodom, kao što su: kolera, kriptosporidioza, kampilobakter, leptospiroza. Visoke temperature dovode do pojave toplotnog udara, uzrokuju pojavu srčane slabosti (srčana insuficijencija). Osim toga, nezadovoljavajući kvalitet vode i hrane može uzrokovati neuhranjenost i dijareju, kao i pojavu eutrofikacije vode. Zagađenje vazduha dovodi do pojave astme i kardiovaskularnih bolesti. Pojava vektorskih bolesti uzrokuju bolesti poput: malarije, tropske groznice, encefalitis, hantavirus, groznica doline Rift. Sve ovo utiče na mentalno zdravlje ljudi, a kao posljedica se javljaju bolesti kao što su: anksioznost, depresija, post-traumatski stres.

Grane medicine kao što su: kardiologija, humana genetika, endokrinologija, neurologija, infektologija, nutriologija, onkologija, fizijatrija, pulmologija, zarazna medicina i prirodne nauke: biologija, ekologija, agroekologija, meteorologija, okeanografija, pedologija, zoologija objedinjuju se u pojam pod nazivom planetarno zdravlje. Pojam planetarnog zdravlja podrazumijeva bolje razumijevanje načina kako ljudski uticaji na prirodne sisteme negativno utiču na ljudsko zdravlje. Sposobnost poboljšanja i održavanja zdravlja ljudi kroz poboljšanje upravljanja prirodnim sistemima i smanjenje eksploatatorske upotrebe resursa povezanih sa neodrživim obrascima potrošnje i proizvodnje novi je koncept u globalnom zdravstvu i medicinskoj praksi.

Na globalnom nivou procjenjuje se da se 24% bolesti i procijenjenih 23% svih smrtnih slučajeva (prerane smrtnosti) može pripisati faktorima životne sredine – i stoga se mogu spriječiti. Bolesti koje su na vrhu liste usljed promjenljivih faktora životne sredine su: dijareja, rak, ishemijska bolest srca, infekcije donjeg respiratornog trakta, malarija, moždani udar, astma, kao i pojava nesreća poput utapanja. Kvalitet vode, vazduha i zemljišta utiče na zdravlje ljudi i doprinosi javljanju određenih nezaraznih bolesti kao što su: srčane bolesti, moždani udar, hronična opstruktivna bolest pluća (COPD), rak pluća i to usljed zagađenja podzemnih voda, nedovoljnog oprašivanja i promjene saliniteta.Insekti oprašivači takođe su u nevolji: promjene u zemljištu, klimatski poremećaji i zagađenje smanjuju njihov broj širom svijeta. Pčele kao oprašivači 1/3 naših prehrambenih usjeva su u potpunosti odgovorne za našu konzumaciju voća, povrća, mesa, mliječnih proizvoda i meda. Zavisnost koju imamo od pčela je ogromna, bez ovih usjeva cijeli ljudski rod nestao bi za četiri godine.

Takođe, uticaj koji uslovi životne sredine imaju na psihičko zdravlje čovjeka ne smiju se zanemariti. Neuropsihijatrijske bolesti povezane sa zagađenjem životne sredine su nesanica, migrena, posttraumatski stresni poremećaj, epilepsija (u zemljama u razvoju) i poremećaj konzumiranja alkohola. Bolest koja se javila posljednjih godina jeste klimatska anksioznost. Klimatska anksioznost (anksioznost povezana sa globalnom klimatskom krizom) utiče na značajan dio djece i mladih (uzrasta od 16 do 25 godina) širom svijeta. Obično se javlja kod mlađih ljudi, uzimajući u obzir da su mladi ljudi posebno osjetljivi na probleme mentalnog zdravlja jer su u ključnoj fazi svog psihičkog razvoja, i jer su svjesniji i zabrinutiji za klimatske promjene.

Mnoge mjere se zaista mogu preduzeti skoro odmah kako bi se smanjio broj bolesti koje potiču od zagađenja životne sredine. Istovremeno, hitno su potrebne akcije sektora kao što su energetika, transport, poljoprivreda i industrija, u saradnji sa zdravstvenim sektorom, kako bi se otklonili osnovni ekološki uzroci lošeg zdravlja. Za rješavanje planetarnih zdravstvenih izazova kao što su klimatski uticaji na zdravlje u urbanim sredinama, dizajn zelenih infrastrukturnih strategija može se poboljšati korištenjem procjena uticaja na zdravlje kako bi se identifikovale i maksimalnoj mjeri povećale zdravstvene beneficije kao što su mobilnost, javna bezbjednost i smanjen efekat urbanog toplotnog ostrva. Više od polovine svjetske populacije nema dovoljno uslova za fizičke aktivnosti koje ih mogu zaštiti od niza nezaraznih bolesti, uključujući bolesti srca, karcinom dojke, debelog crijeva i rektuma, i dijabetes melitus. Mjere za smanjenje prometa i poboljšani dizajn za bicikliste i pješake mogu pomoći i u smanjenju saobraćajnih povreda.

Smanjenje izloženosti faktorima rizika životne sredine indirektno doprinosi smanjenju siromaštva, jer mnoge bolesti uzrokovane zagađenjem životne sredine utiču na smanjenje budžeta jedne porodice usljed liječenja.

Neki od načina kako svi možemo doprinijeti poboljšanju kvaliteta života i zaštiti životne sredine su:

– zamjena plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu cegerima;
– vožnja biciklom na posao ili vožnja autobusom kako bi se smanjile gužve u saobraćaju;
– uključivanje u volonterske akcije sadnje i čišćenja okoline;
– reciklaža;
– kućno kompostiranje;
– smanjenje kupovine garderobe i stvari koje nam nisu neophodne za svakodnevno funkcionisanje;
– smanjenje potrošnje vode prilikom tuširanja i pranja zuba;
– bacanje otpada u kante za smeće i kontejnere;
– prenošenje znanja o važnosti očuvanja životne sredine po zdravlje pojedinca porodici, prijateljima, kolegama;
– briga o životinjama (primjer: stavljanje hrane u zimskim, kao i vode u ljetnjim mjesecima za ptice);
– prijava krivolova nadležnim institucijama;
– prijava namjernog podmetanja požara;
– prijava nelegalnog paljenja otpada i guma;
– održavanje sopstvene higijene i higijene prostora.

Glavna poruka koja proizlazi je da se prerana smrt i bolest mogu spriječiti zdravijim okruženjem – i to u značajnoj mjeri. Briga o prirodi je zapravo briga o nama samima ili drugim riječima, moramo zaštiti prirodu kako bismo zaštitili sami sebe.

“We have lived our lives by the assumption that what was good for us would be good for the world. We have been wrong. We must change our lives so that it will be possible to live by the contrary assumption, what is good for the world will be good for us. And that requires that we make the effort to know the world and learn what is good for it.” Wendell Berry, From The Long-Legged House (1969)

Autorka: Teodora Brajević

studentkinja završne godine magistarskih studija na PMF-u odsjek Biologija i ekologija

Ovaj članak je nastao kao dio kampanje povodom Svjetskog dana zdravlja koji NVO CAZAS obilježava u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine, a u okviru programa “Nedelja zdravlja”.