Nekoliko navika koje vam mogu popraviti raspoloženje

Za neke od nas aktuelna situacija je izvor velike količine stresa. Za one druge među nama nije tako strašno, uspijevamo naći smisao i zadovoljstvo u stvarima koje nam nove okolnosti donose. Najvjerovatnije je, ipak, da se na skali između ova dva primjera nalazite negdje u sredini i da vaš doživljaj situacije varira iz dana u dan. Gdje god se na toj skali nalazili, bilo bi dobro da ne čekate da se vaše raspoloženje popravi samo od sebe jednom kad sve ovo prođe, jer se to vjerovatno neće desiti, osim ukoliko već sada ne preduzmete neke korake u tom smjeru.

Evo nekoliko konkretnih prijedloga:

Obezbijedite sebi dovojno kvalitetnog sna.

Dovoljna količina kvalitetnog sna pozitivno utiče na raspoloženje, na naš intelektualni kapacitet, sposobnost za rad, učenje i podnošenje stresa. Šta treba da uradite? Postarajte se da odspavate sedam do osam sati svake večeri. Isključite ekrane bilo koje vrste sat vremena pred odlazak na spavanje, jer ekrani imaju negativan uticaj na kvalitet sna i pođite na spavanje što ranije, najbolje između 22h i 23h.

Budite fizički aktivni pola sata dnevno.

Ako ste osoba koja inače voli da vježba, vjerovatno ćete se lako prilagoditi vježbanju u izolaciji. Medjutim, ako to inače ne volite, ova vas situacija može dodatno demotivisati, iako i vrapci na grani znaju da je fizička aktivnost od neprocjenjivog značaja za mentalno zdravlje, naročito u ovakvim okolnostima. Ako ste u ovoj drugoj grupi, zaboravite na online joga i druge časove i okrenite se nečemu jednostavnijem, ležernijem, nečemu što skoro da već na neki način radite. Na primjer, hodajte malo brže 20-30 minuta dnevno i to će biti više nego dovoljno da se osjećate puno bolje. Dokazano je da pola sata fizičke aktivnosti dnevno ima efekat sličan djejstvu nekih antidepresiva. Zato: pustite omiljenu muziku i pola sata se opustite plešući u ritmu koji vam odgovara. Ako poželite da uz ples i zapjevate, slobodno to uradite, efekat će biti još bolji.

Učinite nešto dobro za nekoga drugog.

U trenutku kada je sve što čujemo danima “važno je brinuti o sebi”, previđa se činjenica da su brojne studije pokazale da činiti dobro za drugoga ima bolji uticaj na naš sopstveni osjećaj zadovoljstva, nego kada to isto činimo za sebe. Pošaljite lijepu poruku dragoj osobi, nenajavljeno napravite omiljeni čaj nekom od ukućana ili kupite slatkiš u nekoj od online prodavnica i zamolite da ga dostave vašoj dragoj osobi koja živi u drugom dijelu grada.

Pišite dnevnik zahvalnosti.

Svakoga dana zapišite tri do pet stvari na kojima ste zahvalni. Ponekada stvari izgledaju toliko beznadežno da se čini da nema baš mnogo razloga za zahvalnost. Brojne studije su pokazale da je baš u takvim trenucima dnevnik zahvalnosti ima izuzetno pozitivan uticaj na raspoloženje. Zato uzmite papir i olovku i krenite! Je li to vaše i zdravlje vaših bližnjih? Trenutak tišine kada su djeca napokon zaspala? Neka to budu upravo te male, samorazumljive stvari, sve ono što inače uzimamo zdravo za gotovo.

Radite vježbe disanja i relaksacije.

Efekat koji mindfulness vježbe imaju na naše fizičko i psihičko zdravlje načno je potvrdjen bezbroj puta. Jedan od jednostavnih načina da postanete otporniji na stres i popravite svoje raspoloženje jeste da svakodnevno praktikujete vježbe disanja. Pet do deset minuta dnevno dišete, tako da vam izdah bude duplo duži od udaha. Na primjer, udah brojite do četiri, izdah do osam. Ako vam je tako lakše, jednu ruku stavite na stomak, drugu na grudi, kako biste lakše pratili disanje. U trenucima kada osjećate visok stepen uznemirenosti, uradite kratku vježbu umirivanja poput ove 

 

https://www.youtube.com/watch?v=tDWx7_hznQU&feature=youtu.be 

Bilježite svakodnevno koje od aktivnosti ste ispunili i kako ste se osjećali nakon svake od njih, kako biste pomogli sebi da istrajete u namjeri da formirate ove navike.

Iako vam možda sada tako ne izgleda, svako životno iskustvo ima neki smisao, a sreća zaista jeste u malim stvarima.

Izvor: IJZCG

Autorka: Darija Petović Bambur, psihoterapeutkinja, transakciona analitičarka pod supervizijom