SPREMAŠ LI SE ZA LJETO ILI ZA ZDRAV ŽIVOT?

Ukoliko je fizička aktivnost jedna od efikasnijih preventivnih metoda u odnosu na brojne bolesti, zašto onda svaka četvrta odrasla osoba u svijetu ne ispunjava preporučene nivoe fizičke aktivnosti? Zašto je više od 80% adolescenata u svijetu nedovoljno fizički aktivno?

05 apr 2021 0 comment  

Svjetska zdravstvena organizacija SZO fizičku aktivnost definiše kao bilo koji tjelesni pokret koji proizvode skeletni mišići i koji zahtijeva potrošnju energije. Fizička aktivnost se odnosi na svako kretanje tokom slobodnog vremena, za prevoz do mjesta i od mjesta ili kao dio čovjekovog rada. Fizička aktivnost umjerenog ili snažnog intenziteta poboljšava zdravlje a popularni načini da budete aktivni uključuju hodanje, vožnju biciklom, sport, aktivnu rekreaciju i igru.


Dokazano je da redovna fizička aktivnost pomaže u prevenciji i upravljanju nezaraznim bolestima kao što su bolesti srca, moždani udar, dijabetes i nekoliko karcinoma. Takođe, pomaže u prevenciji hipertenzije, održavanju zdrave tjelesne težine i može poboljšati mentalno zdravlje, kvalitet života i blagostanje.
Ukoliko je fizička aktivnost jedna od efikasnijih preventivnih metoda u odnosu na brojne bolesti, zašto onda svaka četvrta odrasla osoba u svijetu ne ispunjava preporučene nivoe fizičke aktivnosti? Zašto je više od 80% adolescenata u svijetu nedovoljno fizički aktivno?


O značaju fizičke aktivnosti i uticaju pandemije COVID 19 na kondiciju i formu građana i građanki razgovarali smo sa Blagojem Kuzmanom, personalnim trenerom. U razgovoru povodom 6. aprila - Međunarodnog dana fizičke aktivnosti, Blagoje ističe da je ostati aktivan ili započeti fizičku aktivnost, u doba pandemije i brojnih ograničavajućih mjera veoma teško. Ističe da trenutne mjere ograničavaju bilo koju vrstu fizičke aktivnosti na otvorenom i savjetuje svima da imaju par rekvizita za trening kod kuće uz koje može uraditi dobar trening.

Čak do 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje bi se moglo spriječiti da je globalno stanovništvo aktivnije jer ljudi koji su nedovoljno aktivni imaju 20% do 30% veći rizik od smrti u poređenju sa ljudima koji su dovoljno fizički aktivni. Postavlja se međutim pitanje – šta je to dovoljna fizička aktivnost? Šta je premalo a šta previše?


Odgovor na ovo nije i ne može biti univerzalan! Zavisi od uzrasta, zdravstvenog stanja i drugih faktora. U skladu sa tim SZO preporučuje da djeca mlađa od pet godina dnevno budu fizički aktivna između 60 i 180 minuta i to kroz umjerenu igru i aktivnosti tokom dana ali isto tako da najviše sat vremena provedu u sjedećem položaju tj gledajući TV ili sličnoUmjerena aktivnost svakog dana u trajanju od 60 minuta preporučuje se i djeci od pet do 17 godina ili intenzivniji trening tri puta nedjeljno u trajanju od 60 minuta (treninzi koji jačaju mišiće i kosti).


Odrasli, uzrasta 18 – 64 godine treba dnevno da odvoje najmanje 150–300 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili najmanje 75–150 minuta aerobne fizičke aktivnosti snažnijeg intenziteta. Takođe preporučuju se aktivnosti jačanja mišića umjerenim ili većim intenzitetom koje uključuju sve glavne mišićne grupe dva ili više dana u nedjelji, jer one pružaju dodatne zdravstvene beneficije.  U svim uzrastima, preporučuje se smanjenje mirovanja i dugog provođenja u sjedećim i ležećim pozicijama ispred ekrana i slično. Upravo ovo je teško izbjeći tokom pandemije jer sve više vremena provodimo u kući. Sve češće se pacijentima preporučuje da nakon preležane COVID19 infekcije smanje fizičku aktivnost. S time u vezi, Blagoje savjetuje:
Nakon preležane COVID19 infekcije obavezno savjetujem da se posjeti ljekar i detaljno urade snimci pluća i srca. Vidim da to nije nešto što ljudi rade, a smatram da je itekako važno. Ono što bih preporučio poslije preležane infekcije jeste laganija šetnja i polako uvođenje u trening snage.“


Najčešća greška koju većina pravi kada uspostavlja program vježbanja je, kaže Blagoje, to što uglavnom vježbe nisu složene kako treba. „Zapostavljaju se razne grupe mišica, vrsta treninga (bodybuilding , powerlifting, weightlifting ) se miješa i slično. Savjetujem svakoga da se sa vremena na vrijeme konsultuje sa stručnim licem koje će ispregledati njegovu formu kao i tehniku izvođenja vježbi.“

Saglasan je da trening i ishrana itekako idu jedno uz drugo ali da „trebamo razdvojiti kako početnike i naprednije vježbače tako i profesionalne sportiste. Uglavnom je ishrana ta koja najviše pravi “pritisak“ na ljude i lako odustaju. Trening i zdrav način ishrane treba da postane naš stil života - uvijek , a ne samo sa nekim kratkim ciljem (svadba , ljeto i sl.).“

Mentalno zdravlje je podjednako važno kao i fizičko i oba segmenta su veoma povezana. Kako naš sagovornik kaže „idu leđa uz leđa“. Istraživanja ukazuju da redovna fizička aktivnost smanjuje simptome depresije i anksioznosti i poboljšava vještine razmišljanja, učenja i rasuđivanja ali i osigurava zdrav rast i razvoj kod mladih. Ipak, motivacija ostaje jedan od izazova i ona je drugačija kod svakoga.
„Način pronalaska motivacije kod ljudi je različit, i tu moramo dobro prostudirati osobu koja dolazi na trening. Uglavnom su ljudi puni stresa na poslu i važno je da ih oslobodimo istog a trening je za to odličan. Mi treneri tu svakako igramo važnu ulogu - činimo taj trening zabavnim i interesatnim. Cilj je da svi zavole trening, teretane, parkove i fizičku aktivnost uopšte, a zatim će doći i rezultati i eto motivacije.“

Naš sagovornik ističe da, iako trening ima brojne pozitivne efekte, prvi korak uvijek mora biti savjetovanje sa ljekarom bilo da je neko fizički aktivan zbog regulisanja tjelesne težine ili zbog rehabilitacije. „Ljudi najviše dolaze zbog regulisanja tjelesne težine, ali sada sve više primjećujemo i da je zdravlje uopšte jedan od bitnijih razloga zbog kojih se ljudi okrenu treningu. Mnogi zdravstveni problemi se rješavaju baš sa treningom. Važno je prvo se konsultovati sa ljekarom i odraditi sve potrebne testove. Danas trening može imati mnogo pozitivnih efekata, od lordoze, kifozee, skolioze do operacija i post rehablitacije nakon istih.“

Čini se da se svi, a naročito mladi, usmjeravaju na fizičku aktivnost kada žele da postignu neki konkretan rezultat. Bilo da je u pitanju skidanje viša kilograma, dolazak ljeta i postizanje famozne „figure za plažu“ ili se možda bliži baš neka posebna svadba na kojoj želite da izgledate super. Super je imati cilj i očekivati rezultat ali vrijeme je da prekidamo navike povremenog i namjenskog treninga jer fizička aktivnost nije stvar kratkoročnog cilja već stila života koji će nas učiniti zdravijim i srećnijim.

Ljeto počinje za 76 dana ali zdravlje je sada, ovdje i na prvom mjestu!

*Ova aktivnost je dio kampanje #NedeljaZdravlja koju CAZAS sprovodi u saradnji sa Kancelarijom za mlade Glavnog grada, a kroz projekat "Unaprjeđenje lokalnog odgovora na potrebe mladih i ranjivih kategorija u Glavnom gradu" koji finansira Glavni grad.

Jelena Rakčević

Top Tweets

Kada, kome i koliko često kažete #naZDRAVLJE?! #Čuš #RealnePriče cc @GradPg @PolicijaCG @sospodgorica #Čuš… https://t.co/8uETKBG1vn
📍📍Informacije o pravima pacijenata, kontakt zaštitnika prava pacijenata i formu prigovora možeš preuzeti na… https://t.co/BPxDh5SzaX
📜Svi pacijenti, ne samo COVID oboljeli, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu blagovremeno, kvalitetno i sveobuhvatno.… https://t.co/pq4sF5GZIK

logo